Njegova odluka motivisana je dubokim osjećajem pripadnosti gradu.
U vremenu kada su u toku ramazanski, katolički i pravoslavni post, iz inostranstva je stigla snažna poruka suživota i zajedništva. Porodica Ivoš odlučila je donirati ukupno 60.000 KM za obnovu Sultanahmedove džamije.
Naime, Davor Ivoš jutros je iz Švicarske donio odluku da u svoje ime i u ime svoje porodice donira 30.000 KM za obnovu ove bugojanske džamije. Planirano je da novac bude uručen efendiji Edinu Kukiću uoči Bajrama.
Time ova priča ne završava.
Davor Ivoš je najavio da će, po završetku radova, porodica u ime njegovog pokojnog oca Ljubana Ivoša donirati još 30.000 KM, čime će njihov ukupni doprinos obnovi džamije iznositi 60.000 KM.
Ističe kako je ova odluka motivisana dubokim osjećajem pripadnosti gradu.
"Oko zidova Sultanahmedove džamije raslo je Bugojno. Tu smo se širili, gradili živote i budućnost. Zato je ovo dio našeg grada i dio svih nas", poručio je Ivoš.
U trenucima kada su društvu potrebne poruke razumijevanja i solidarnosti, ovaj gest mnogi vide kao snažan podsjetnik na tradiciju suživota i međusobnog poštovanja po kojem je Bugojno kroz historiju bilo prepoznatljivo.
Sultan Ahmedova džamija sagrađena je 1105. godine po Hidžri, odnosno 1693./1694. godine. Imala je pravougaonu osnovu veličine 15,5 x 13,5 metara, tako da je molitveni prostor obuhvatao površinu od 175 metara kvadratnih. Izgradnjom Sultan Ahmedove džamije udareni su temelji današnjem gradu Bugojno.
Uz džamiju je podignut mekteb, prva obrazovna ustanova u gradu, te niz dućana, što je nekadašnje žitiste i trg za prodaju stoke preobrazilo u jezgro budućeg grada. Blizu dvije stotine godina nakon izgradnje, džamija je 1888. godine temeljito obnovljena i renovirana. Ulazni trijem sa sofama proširen je i dozidan, na taj način uklopljen u jedinstvenu kompoziciju džamije. Iznad novog ulaza u džamiju, umjesto prozora dograđen je čardak, što Sultan Ahmedovu džamiju čini jedinstvenom u odnosu na ostale džamije u Bosni i Hercegovini.
Renovirana džamija svečano je otvorena 1890. godine uz prisustvo vjerskih, kulturnih i političkih dostojanstvenika.
U periodu agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992–1995. godine, 36 projektila različitih kalibara pogodili su Sultan Ahmedovu džamiju. Džamija je najviše stradala u drugoj polovini jula 1993. godine, kada je pretrpjela velika oštećenja, pogotovo kameni minaret, visok 30 metara, koji se nalazio uz džamiju, potpuno uništen.
Tokom obnove saniran je krov i kupola džamije, kameni minber zamijenjen je drvenim. Na mjestu starog minareta 1997. godine napravljen je novi od armiranog betona visok 47 metara. Novosagrađenu munaru sagradio je poznati zepački neimar Sulejman Bilalović, koji je u to vrijeme predstavljao sami vrh u umjetničkoj gradnji munara u Bosni i Hercegovini.
U periodu agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992–1995. godine, 36 projektila različitih kalibara pogodili su Sultan Ahmedovu džamiju. Džamija je najviše stradala u drugoj polovini jula 1993. godine, kada je pretrpjela velika oštećenja, pogotovo kameni minaret, visok 30 metara, koji se nalazio uz džamiju, potpuno uništen. Tokom obnove saniran je krov i kupola džamije, kameni minber zamijenjen je drvenim.
Na mjestu starog minareta 1997. godine napravljen je novi od armiranog betona visok 47 metara. Novosagrađenu munaru sagradio je poznati zepački neimar Sulejman Bilalović, koji je u to vrijeme predstavljao sami vrh u umjetničkoj gradnji munara u Bosni i Hercegovini.
