Entitetska vlada traži od predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto da pokrene aktivnosti oko potencijalnog zaključivanja sporazuma.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na sjednici u Tuzli, na prijedlog premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, Zaključkom prihvatila Informaciju o implikacijama najavljenog uvođenja carina Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini sa Inicijativom o pokretanju razgovora i aktivnosti na zaključivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Federalni premijer je zadužen da potpiše tekst Inicijative koju će Generalni sekretarijat Vlade Federacije BiH potom uputiti Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Vlada FBiH traži od predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto da pokrene aktivnosti oko potencijalnog zaključivanja sporazuma o slobodnoj trgovini sa SAD-om "uz uvažavanje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te drugih dokumenata koji uređuju prava i obaveze BiH prema Evropskoj uniji".
Prethodno, vlasti u entitetu Republika Srpska predložile su da Bosna i Hercegovina pokrene proceduru ukidanja carina na robu iz SAD-a.
SAD je 2. aprila uveo carine od deset posto na sve uvezene robe, te posebne carinske stope za države sa kojima ima vanjskotrgovinski deficit, uključujući i BiH, za čije proizvode je predloženo uvođenje carine od 35 posto, konstatovala je Vlada FBiH, dodavši kako je SAD 9. aprila suspendovao nove carine na 90 dana.
U informaciji o implikacijama uvedenih carina SAD-a navedeno je da podaci o obimu razmjene sa SAD-om, u odnosu na ukupnu vanjskotrgovinsku razmjenu BiH, ukazuju da ona čini oko jedan posto.
"Ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio 234,5 miliona KM, dok je u istom vremenskom intervalu uvoz iznosio 190 miliona KM. Podaci obrađeni prema Eurostat metodologiji pokazuju da u razmjeni sa SAD-om imamo vanjskotrgovinski deficit, a ne suficit", navodi se u informaciji koju je Vlada FBiH prihvatila.
Navedeno je i da ukoliko bi stupile na snagu, ove carine bi prouzrokovale negativne direktne i indirektne uticaje i na privredu BiH, prvenstveno namjensku industriju, metalsku, elektro, hemijsku, a manje na prehrambenu i drvnu.
"Indirektni uticaj će obimom biti dosta veći s obzirom na to da se radi o carinama prema EU-u, našem najznačajnijem trgovinskom partneru, što će se reflektovati dodatnim smanjenjem potražnje za našim proizvodima i uslugama", navodi se u informaciji te dodaje kako je neophodno u što kraćem roku "poduzeti aktivnosti, koje će biti usmjerene na iznalaženje obostrano korisnih rješenja s obzirom da je SAD jedan od naših najvećih saveznika, te iskreni prijatelj", navodi se u saopštenju.
