Sud je tvrdnje ocijenio irelevantnim, uz obrazloženje da se osporeni zakon ne odnosi na zastavu Republike BiH.
Ustavni sud RS utvrdio je da dopunama Krivičnog zakonika RS-a, kojima je zabranjeno isticanje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Sud je ocijenio da je taj interes povrijeđen dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti.
Vijeće za zaštitu vitalnog interesa razmatralo je navode Kluba delegata bošnjačkog naroda, prema kojima je cilj spornih odredbi Krivičnog zakonika sankcionisanje isticanja zvaničnih obilježja Republike BiH na teritoriji RS-a.
Sud je takve tvrdnje ocijenio irelevantnim, uz obrazloženje da se osporeni zakon ne odnosi na zastavu Republike BiH niti uređuje pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine.
Vezani članak
Navodi da Armija RBiH predstavlja važan dio kolektivnog identiteta bošnjačkog naroda, prema stavu Vijeća, ne mogu se dovesti u vezu s ustavnim odredbama kojima se garantuje zaštita vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda.
"Iz istih razloga, prema ocjeni Vijeća, nije osnovano dovođenje u vezu simbola navedene oružane formacije sa obrazovanjem, vjeroispoviješću, jezikom, njegovanjem kulture, tradicijom i kulturnim nasljeđem bošnjačkog naroda", navedeno je u saopćenju.
Ostale tvrdnje Kluba Bošnjaka o povredi vitalnog nacionalnog interesa Vijeće je ocijenilo paušalnim, navodeći da ne sadrže odgovarajuću pravnu argumentaciju zasnovanu na ustavnim garancijama.
Vezani članak
Zaključeno je da se ti navodi, u smislu Ustava RS-a, ne mogu povezati s vitalnim nacionalnim interesom jednog od konstitutivnih naroda.
Drugačiju odluku Ustavni sud RS-a donio je u postupku koji se odnosi na dopune Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti. Vijeće je utvrdilo da je formulacijom "osjećaje srpskog naroda" povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka.
Prema obrazloženju Suda, takvom formulacijom narušeno je ustavno načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda u RS-u.
Vijeće je naglasilo da svaki konstitutivni narod ima legitimno pravo da zakonodavnim mehanizmima štiti vlastiti nacionalni identitet, ali da nijedan od njih ne može imati dominantan položaj. Sva tri konstitutivna naroda svoja prava, slobode i obaveze moraju ostvarivati pod jednakim uslovima, u skladu s Ustavom RS-a.
"U tom smislu, isticanjem interesa samo jedne etničke grupe, odnosno selektivnom zaštitom vrijednosti samo jednog naroda kroz osporenu zakonsku formulaciju povrijeđeno je načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda", saopćeno je iz Ustavnog suda RS-a.
