Ustavni sud ovog puta naglašava da je u predmetu Albin Zuhrić i drugi odlučivao o individualnim apelacijama podnesenim protiv konačnih odluka Suda BiH i CIK BiH.
Ustavni sud BiH je saopštio da je u predmetu Albin Zuhrić i drugi odlučivao o individualnim apelacijama podnesenim protiv konačnih odluka Suda Bosne i Hercegovine i Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
Navode da je na sceni pozdravljanje "odluke Ustavnog suda BiH o Schmidtovim amandmanima i ponavljanje kako je u FBiH učinjeno pravno nasilje"; „Vukoja i Galić dosljedno prate politiku HDZ-a: Bili su protiv presude o diskriminatornosti Schmidtovih amandmana" i slično, a sve to kroz odluku Ustavnog suda Albin Zuhrić i drugi.
Međutim, Ustavni sud podsjeća da odluka o predmetu broj AP-849/23 (Albin Zuhrić i drugi) u vrijeme pisanja o njoj uopće nije bila navedena u saopštenju Ustavnog suda sa sjednice održane 23. januara 2025. godine jer je, u suštini, jedna u nizu takvih odluka.
Također, navode kako nije objavljena na internetskoj stranici Ustavnog suda, niti bilo gdje drugo.
"Također, dvoje sudija, čija su imena spomenuta, još uvijek nije dalo izdvojeno mišljenje. Proizlazi da su natpisi koji govore o tome da je Ustavni sud utvrdio neustavnim amandmane na Ustav FBiH 2. oktobra 2022. godine proizvoljni, izmišljeni ili u interesu nekih političkih subjekata i igara", naveli su.
Ustavni sud ovog puta naglašava da je u predmetu Albin Zuhrić i drugi odlučivao o individualnim apelacijama podnesenim protiv konačnih odluka Suda Bosne i Hercegovine i Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
Vezani članak
"Odlukama osporenim pred Ustavnim sudom odbijena je ovjera Zlatana Begića kao kandidata grupe delegata u Klubu Ostalih u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (Albina Zuhrića, Sandre Imširović i Senite Handukić) za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH iz grupe Ostalih", dodaje se u saoštenju.
Ustavni sud je, kako navode, slijedeći vlastitu praksu iz tog predmeta i praksu Evropskog suda za ljudska prava iz predmeta Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i drugih sličnih predmeta, zaključio da različito postupanje prema apelantima koje je zasnovano isključivo na njihovoj etničkoj pripadnosti nema objektivno i razumno opravdanje, zbog čega postoji povreda prava apelanata na nediskriminaciju iz člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Shodno tome, Ustavni sud posebno ističe da odluka Ustavnog suda BiH ne ulazi u ocjenu ustavnosti amandmana visokog predstavnika niti sadrži zaključak da "Schmidtovi amandmani na Ustav FBiH doneseni u izbornoj noći diskriminiraju Ostale".
Nasuprot tome, Ustavni sud naglašava da je u obrazloženju ponovio stav iz Odluke o dopustivosti i meritumu broj U-27/22 od 22. marta 2023. godine (vidi tačku 134, dostupna na www.ustavnisud.ba), te je jasno naglasio da sadržaj osporenih odredbi Amandmana visokog predstavnika broj CXX i Poglavlje 9A u odnosu na odredbe Izbornog zakona BiH ukazuju na činjenicu da tim odredbama koje je donio visoki predstavnik nisu mijenjane ranije odredbe Ustava FBiH i Izbornog zakona koje su se odnosile na isključenje mogućnosti da se za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH kandidiraju i pripadnici "Ostalih“.
S ciljem jasnijeg informiranja javnosti, Ustavni sud smatra da je bitno ukazati i da je u konkretnom predmetu ponovio stav iz Odluke broj U-14/12 od 26. marta 2015. godine (tačka 73), kao i stav iz odluka iz naknadnih predmeta (vidi odluke o meritumu br. U-3/17 od 6. jula 2017. godine, tač. 35. i 36, U-14/22 od 26. maja 2022. godine, tač. 37. i 38, i op. cit. U-27/22, tačka 135, dostupne na www.ustavnisud.ba; sve, izuzev jedne, donesene prije nego što je visoki predstavnik intervenirao na Ustav FBiH 2. oktobra 2022. godine) da je za rješavanje ovog pitanja prvenstveno neophodna izmjena Ustava Bosne i Hercegovine.
Stoga je Ustavni sud odlučio da neće ukinuti navedene odredbe ustava entiteta i Izbornog zakona BiH, odnosno da neće naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH i Parlamentu FBiH da usaglase navedene odredbe sve dok u domaćem pravnom sistemu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere kojima se okončava postojeća neusklađenost Ustava BiH i Izbornog zakona BiH s Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koju je utvrdio Evropski sud u predmetima Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i drugim sličnim predmetima.
U vezi s iznošenjem stavova o potpredsjednici Ustavnog suda Valeriji Galić i sudiji Ustavnog suda Marinu Vukoji, naglašavamo da je neprimjereno prozivanje sudija koje su, u skladu sa članom 43. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ostavile mogućnost dostavljanja izdvojenog mišljenja.
U ovom trenutku, kao što je navedeno, odluka se nalazi u postupku postprodukcije, a da li će prozvane sudije, u skladu sa članom 43. Pravila Ustavnog suda, uopće koristiti svoje pravo na izdvojeno mišljenje u ovom trenutku nije primjereno komentirati.
"Štaviše, diskusija navedenih sudija u vezi s ovim predmetom uopće se nije odnosila na protivljenje samoj odluci, već na razmatranje dopustivosti prema članu 18. stav (3) tačka e) Pravila Ustavnog suda, odnosno pitanje razmatranja je li Ustavni sud Bosne i Hercegovine ranije odlučivao o istoj stvari jer je nesporno da se radilo o pitanju u kojem je Ustavni sud BiH ranije donio slične odluke", saopštili su.
