Ustavni sud BiH razmatrao je ključne odluke koje se tiču legalnosti institucija u RS-u i poštovanja odluka državnih organa.
Danas je održana 164. plenarna sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a rasprava o legalnosti Vlade Republike Srpske nastavit će se na narednoj sjednici.
Na ovoj sjednici, Ustavni sud je donio odluke od kojih se posebno izdvaja odluka o zaključcima koje je usvojila Narodna skupština RS-a, a koje su vezane za odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH o oduzimanju mandata predsjednika RS-a Miloradu Dodiku.
Odlučujući o zahtjevima Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i četrnaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zaključaka povodom Informacije u vezi s odlukom Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH) o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na 24. posebnoj sjednici održanoj 22. augusta 2025. godine, Ustavni sud je kao neustavne proglasio određene dijelove zaključaka koje je, u međuvremenu, povukla NSRS.
"Ustavni sud je u obrazloženju odluke, između ostalog, naveo da je, imajući u vidu da je na osnovu odluke nadležne državne institucije Miloradu Dodiku prestao mandat predsjednika Republike Srpske i da su raspisani izbori za tu funkciju, za Ustavni sud nesporno da je odbacivanje konkretne presude Suda BiH, odluke CIKBiH i odluka Ustavnog suda iz tačke 4. i prve rečenice tačke 9. Zaključaka u direktnoj koliziji s obavezom poštovanja odluka državnih institucija iz člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. Osim toga, takvo postupanje je u suprotnosti s načelom vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojem se konačne i pravomoćne odluke institucija Bosne i Hercegovine ne mogu preispitivati, već se moraju izvršavati", navodi se u saopćenju.
Iz Ustavnog suda su naveli da je na osnovu odluke nadležne državne institucije Miloradu Dodiku prestao mandat predsjednika Republike Srpske i da su raspisani izbori za tu funkciju, za Ustavni sud nesporno da je odbacivanje konkretne presude Suda BiH, odluke CIKBiH i odluka Ustavnog suda iz tačke 4. i prve rečenice tačke 9. Zaključaka u direktnoj koliziji s obavezom poštovanja odluka državnih institucija iz Ustava Bosne i Hercegovine.
Tokom plenarne sjednice istakli su da entiteti u BiH nemaju pravo na samoopredjeljenje koje bi dozvolilo samoorganizaciju i teritorijalno otcjepljenje.
"Uprkos tome, tačkom 12. osporenih zaključaka Narodna skupština Republike Srpske je zadužila Kolegij Narodne skupštine da pripremi tekst rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske. Stoga, prema mišljenju Ustavnog suda, navedeni razlozi su dovoljni da Ustavni sud zaključi da je tačka 12. osporenih zaključaka u suprotnosti Ustava Bosne i Hercegovine", naveli su.
