Ustavni sud Bosne i Hercegovine oglasio se saopštenjem u kojem su pojasnili da nisu ocjenjivali ustavnost prijedloga izmjena izbornog zakona koje je predložio HDZ.
"Već mjesec i po dana, gotovo svakodnevno, u političkim obračunima političara, pa čak i sa OSCE-om, može se čuti kako je i OSCE pokazao da ne uvažava stav Ustavnog suda BiH, pozivajući se pri tome na dvije konkretne odluke Ustavnog suda BiH, i to: U-3/17 i U-23/14", navode iz Ustavnog suda BiH-
Kažu da se ne precizira koji se to stavovi Ustavnog suda BiH iz ove dvije odluke ne uvažavaju od strane OSCE-a, niti o čemu je Ustavni sud BiH odlučivao kroz te dvije odluke.
Navode da je "uzaludna bila nada" da će političari prestati poigravati se s odlukama Ustavnog suda pa zbog toga ranije nisu reagovali.
"Međutim, kako se zloupotreba odluka Ustavnog suda nastavlja, Ustavni sud BiH mora podsjetiti da je u Odluci U-3/17, na zahtjev Bariše Čolaka, tadašnjeg predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH odlučio o njegovom zahtjevu za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavne osnove za proglašenje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH od 28. aprila 2017. godine štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda", dodaju.
Navode da su tada odlučili da Izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda PS BiH o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u BiH u navedenom Prijedlogu zakona ispunjava uvjete proceduralne ispravnosti iz člana IV/3.f) Ustava BiH, te da su dalje utvrdili da "prijedlogom Zakona nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u BiH."
"'U prijevodu' ovo znači da u konkretnom slučaju Ustavni sud nije odlučivao o pitanju iz svoje nadležnosti propisane članom VI.3.a) Ustava BiH, tj. nije ocjenjivao ustavnost zakona koji je tek bio u proceduri donošenja odnosno nije bio na pravnoj snazi, tako da niko ne može govoriti da je Ustavni sud zauzeo stav o ustavnosti Prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH iz 2017. godine. Naime, Ustavni sud je navedenom odlukom odlučivao crpeći svoju nadležnost iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine, što znači da je ispitivao samo proceduralnu ispravnost slučaja, odnosno po kojoj proceduri treba provesti postupak usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Stoga bi oni koji 'čitaju i tumače' odluke Ustavnog suda BiH morali odluku čitati od prvog slova do posljednje tačke", navode u saopštenju.
Referirali su se i na drugu odluku koja je u posebnom fokusu političara u BiH.
"Kad je riječ o drugoj odluci tj. Odluci broj U-23/14, Ustavni sud jeste odlučivao o pitanju iz svoje nadležnosti propisane članom VI/3.a) Ustava BiH odnosno odlučivao je o ustavnosti pojedinih odredaba Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je bio na pravnoj snazi, i utvrdio samo da nije ustavna odredba zakona prema kojoj 'Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu', te odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona BiH. Tim odredbama je bio propisan broj delegata koji se bira iz svakog od deset kantona", stoji u saopštenju Ustavnog suda.
Navode da je to "sve o čemu je Ustavni sud BiH odlučio navedenim dvjema odlukama."
"Ustavni sud, dakle, nije odlučivao niti je odlučio niti o jednom pitanju o kojem se u posljednje vrijeme govori kao prijedlogu izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine", poruka je iz najvišeg suda u našoj zemlji.
Uputili su i apel svim političarima, kojima su poručili da prestanu zloupotrebljavati odluke Ustavnog suda i sam Ustavni sud BiH.
"Ukoliko smatraju neki zakon neustavnim, Ustav BiH propisuje način na koji se može doći do odluke Ustavnog suda BiH o tom pitanju. Neka zatraže i Ustavni sud će ocijeniti ustavnost. Ali govoriti da je Ustavni sud odlučio o nečemu o čemu nije ni odlučivao, postaje zaista neozbiljno i ometa ionako otežan rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine", kažu iz ove institucije.
