Obrušavanje dijela zgrade u naselju Irac otvorilo je brojna pitanja o sigurnosti građana i stanju zgrada u Tuzli.
Ko je nadležan? Ko odgovoran? Koliko su građani sigurni? U kakvom su stanju ostale zgrade na području Tuzle? Ko to kontroliše i koliko često? Ovo su samo neka od pitanja na koje smo u proteklom periodu tražili odgovore.
U procesu traženja - očekivani ishod - prebacivanje odgovornosti sa jednih na druge, no trebalo bi da postoji sistem, proces i nadzor koji, kada bi funkcionisao, ne bi se djelovalo nakon incidenta nego preventivno.
Bosna Lift je bio zvanični upravitelj nadležan za zgradu na Ircu sve do 1. juna ove godine. Upravo tog dana kada je završena međusobna saradnja, betonski dijelovi su se odlomili sa zgrade i pali na trotoar.
Pukom srećom je izbjegnuta tragedija, ali su dijelovi prouzrokovali materijalnu štetu na vozilima koja su se našla u blizini.
Vezani članak
S obzirom na to da su godinama unazad bili nadležni upravitelji, pitali smo Bosna Lift kako je došlo do navedenog događaja te ko je odgovoran.
"Po pravnoj prirodi odnos između etažnih vlasnika i upravitelja je odnos nalogodavca i nalogoprimca, gdje u konkretnom slučaju etažni vlasnici imaju pravni položaj nalogodavca, a upravitelj pravni položaj nalogoprimca gdje radove izvodi u ime i za račun etažnih vlasnika", kažu iz Bosna Lift-a.
Iz njihovog odgovora proizlazi da etažni vlasnici snose troškove izvođenja radova, međutim kako tvrde etažni vlasnici ne postoji zakonska obaveza kojom su stanari dužni platiti, ukoliko neko ne želi, nemoguće ga je prisiliti, a i šta ukoliko je riječ o iznimno visokim troškovima.
"Oni su oko toga bili prilično dugo već obavještavani. Čak i godinu dana unazad, jedna stanarka je i lično prijavljivala i ja kao predstavnik. Mi smo bili u minusu kod njih i oni su vjerovatno zbog toga i odgovlačili to sve. Iako je to njihova obaveza bila, mislim, oni su dužni da tuže stanare koji ne plaćaju svoje obaveze. To nije moja obaveza da radim tako nešto", navodi Edin Jahić, predsjednik etažnih vlasnika za Tuzlanski.ba.
Iz Bosna Lift-a kažu da je stanje sličnih objekata narušeno najviše iz razloga jer su objekti bez fasada, a vremenski uslovi i padavine su uzrokovali propadanje armaturnih i betonskih elemenata.
Vezani članak
Tvrde da su oni prethodno samoinicijativno izradili ponudu za sanaciju spornih elemenata, međutim ista nije bila odobrena od strane predstavnika etažnih vlasnika.
"Ponudu je izradilo preduzeće koje se bavi saniranjem fasada i elemenata zgrade uz korištenje alpinističke opreme. Stanari su nam se obraćali onog puta kada su nam otkazali Ugovor u upravljanju stambenom zgradom-ulazom, gdje smo ih upoznali da su nam otkazali usluge upravitelja, da nam nije otvoren radni nalog za vršenje bilo kakvih radova i da nisu obezbjeđena novčana sredstva. Do dana današnjeg u ovom zadnjem periodu nismo zaprimili niti jedan odobren nalog za vršenje radova u pomenutoj zgradi. U prethodnom periodu (tačnije u maju 2019. godine) dolazilo je do obrušavanja fasade iste zgrade prema ulici Krečanska i Mije Keroševića Guje, gdje smo istu mjestimično sanirali uz upotrebu alpinističke opreme", navode.
Na pitanje da li postoji zvaničan plan i dinamika pregleda i sanacije starijih stambenih objekata u Tuzli koji bi spriječili ovakve situacije, upravitelji kažu da postoji, ali isti mora biti odobren od strane etažnih vlasnika na skupu etažnih vlasnika.
"Etažni vlasnici na svom skupu imaju pravo i obavezu da u upravljanju zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade odlučuju o redovnom održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, programu održavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade koji koriste zgradi kao cjelini, uključujući i građevinske promjene nužne radi održavanja, planu prihoda i rashoda zgrade, izboru predstavnika etažnih vlasnika, izboru upravitelja, investicionim radovima i ustanovljenju prava građenja", pojašnjavaju.
Za sada je teško utvrditi ko je odgovoran za slučaj koji se dogodio u naselju Irac, kažu naši sagovornici.
"Prije svege bi na mjesto događaja trebao izaći vještak građevinske struke, snimiti situaciju, mjesto odakle su pali betonski elementi, tačno utvrditi uzroke i donijeti stručno mišljenje o tome da li je ljudska nemarnost, kao npr. presjecanje spornih betonskih traka, ugradnja stolarije na balkonima sa korištenjem pur pjene i ostalih radnji koje su dovele do ovoga", navode iz Bosna Lift-a.
Nakon incidenta se malo pokrenula priča, kaže Jahić, te se nadaju da će se pronaći adekvatno rješenje.
"Vijećnici su održali i vandrednu sjednicu i vjećnici, inspektori su već par puta izlazili na teren. U ponedjeljak je bila sjednica upravitelja. Tema je, normalno, bila ta naša zgrada, i jučer je ponovo bila sjednica na kojoj su navodno izglasali da se odobri dio sredstava iz posebnog fonda, iz grada, da se krenu pregledati sve zgrade, ne samo naše. Ovo nije pitanje naše zgrade, ovo je pitanje puno zgrada u Tuzli", navodi.
Upravitelji ipak tvrde da etažni vlasnici imaju obavezu osiguranja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade od požara i drugih opasnosti i ostalih odgovornosti kod osiguravača.
"Ukoliko etažni vlasnici ne izvrše obavezu osiguranja, upravitelj je obavezan izvršiti osiguranje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade iz sredstava prikupljenih od naknade za održavanje i upravljanje, a što je i izvršio zbog svega gore navedenog", ističu.
Etažni vlasnici, kažu dalje, imaju suvlasništvo na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade koji služe njihovim posebnim dijelovima i suvlasništvo na zemljištu na kome je zgrada izgrađena.
"Etažno vlasništvo je pravo vlasništva na posebnom dijelu zgrade koje proizilazi i ostaje neodvojivo povezano sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno, te se može samo zajedno sa njim prenijeti ili opteretiti", navode.
Pod zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade smatra se nosiva konstrukcija zgrade, odnosno temelji, nosivi zidovi, stubovi, međuspratna konstrukcija, te krovni pokrivač.
"Je li se ja mogu popet na zgradu i skidati blokove? Zašto postoji upravitelj? Zašto ga plaćamo?", pita se, s druge strane, predstavnik etažnih upravitelja.
Ko je u pravu i šta je poduzeto u danima nakon obrušavanja?
Nakon obrušavanja betonskog dijela zgrade u ulici Rudarska 73 i uznemirenosti javnosti zbog sve učestalijih prijava o sličnim opasnostima na zgradama širom Tuzle, Gradsko vijeće je na vanrednoj sjednici usvojilo zaključke koji predstavljaju jasan iskorak ka institucionalnoj odgovornosti.
Na prijedlog vijećnika Mirnesa Ajanovića, istaknuto je da teret sanacije opasnih betonskih dijelova zgrada, uključujući balkone i fasade, ne mogu snositi etažni vlasnici – jer se ne radi o običnom održavanju zgrada, već o javnoj sigurnosti i zaštiti života.
Naime, prema važećem članu 36. Zakona o korištenju, upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova zgrada TK, Grad Tuzla ima zakonsku obavezu da interveniše i osigura sredstva za hitne sanacije kada je ugrožena sigurnost građana. Dakle, ne radi se o pitanju dobre volje ni sufinansiranja, već o jasno propisanoj zakonskoj dužnosti.
"Stanari nisu dužni plaćati popravke koje koštaju desetine hiljada maraka, a u nekim slučajevima i više. Većina tih građana jedva podmiruje osnovne troškove života. Od njih se ne može tražiti da finansiraju uklanjanje opasnih betonskih elemenata koji prijete da padnu na prolaznike. To je odgovornost javne vlasti – i zakonska i moralna", pojasnio je Mirnes Ajanović za Tuzlanski.ba.
U diskusiji je ukazano da zgrade u naseljima poput Irca, Sjenjaka, Slatine, Brčanske Malte i centra grada pokazuju jasne znakove konstrukcijske degradacije, što potvrđuju i stručna mišljenja. Posebno je naglašeno da se radi o montažnim objektima građenim tzv. Žeželjevim sistemom, gdje su spojevi vremenom oslabili usljed korozije i trošnosti, te da su ti rizici poznati godinama.
Upravo zbog svega navedenog, na vanrednoj sjednici usvojeni su određeni zaključci. S tim u vezi, Grad Tuzla, u skladu sa članom 36. Zakona TK, obavezuje se da hitno izdvoji sredstva iz budžetskih rezervi za sanaciju objekata kod kojih nadležne službe i stručnjaci utvrde opasnost po sigurnost građana.
Sljedeći korak je formiranje interventnog fonda za građevinsku sanaciju zgrada, sa prioritetom na objekte građene montažnim sistemom, posebno tzv. "Žeželjevim" ili modificirani, jer su ti objekti građeni po sistemu izgradnje tokom Zimske olimpijade 1084. godine, gotovo eksperimentalno, kao i na objekte sa prijavljenim ili uočenim konstrukcijskim oštećenjima.
Osim toga, Služba civilne zaštite i Služba za inspekcijske poslove zadužuju se da u roku od 30 dana, u saradnji sa ovlaštenim građevinskim vještacima, sačine listu rizičnih objekata i izvrše kategorizaciju opasnosti.
Formirat će se i stručni građevinski tim koji će izvršiti tehnički pregled svih zgrada s opasnim elementima (balkoni, fasade, spojevi, stubovi) koji će sačiniti tehničku dokumentaciju s prijedlogom hitnih mjera (uklanjanje, osiguranje, sanacija), uz angažovanje građevinskih firmi iz Tuzle koje posjeduju stručni kadar, mehanizaciju i višegodišnje iskustvo u sanaciji sličnih objekata.
Grad Tuzla se zadužuje da putem fondova (TRAG, UNDP, EU i dr.) i u saradnji s višim nivoima vlasti, aplicira za dodatna sredstva radi dugoročne sanacije rizičnih zgrada.
Nalaže se i izmjena važeće Odluke o sufinansiranju zajedničkih dijelova zgrada, kako bi se omogućila sanacija u slučajevima ozbiljne građevinske opasnosti bez uslovljavanja prethodnog učešća stanara, jer se radi o javnoj sigurnosti, a ne redovnom održavanju.
Grad Tuzla se obavezuje da redovno informiše Gradsko vijeće o sprovedenim mjerama, realizaciji pregleda i sanacija, kao i o opštem stanju sigurnosti kolektivnog stanovanja na teritoriji grada.
Posebno je istaknuto da dosadašnji model sufinansiranja putem javnih poziva nije primjenjiv za hitne slučajeve, jer proceduralni zahtjevi (poput saglasnosti svih stanara i pribavljanja tehničke dokumentacije) onemogućavaju blagovremeno djelovanje.
"Ovo nije više pitanje fasade, ovo je pitanje života. U Krečanskoj je 2007. godine pala fasada i ubila građanku Hajru Ćilimković. Nećemo čekati novu tragediju. Ako znamo za opasnost, dužnost nam je da djelujemo – odmah, bez izgovora", zaključio je Ajanović.
Zajednički cilj svih aktera mora biti zaštita života, zdravlja i sigurnosti građana.
"Ne možemo dozvoliti da formalni, proceduralni ili finansijski izgovori postanu prepreka blagovremenoj intervenciji u slučajevima očigledne građevinske opasnosti. Vjerujem da ćemo kao Gradsko vijeće prepoznati ozbiljnost situacije i usvojiti konkretne mjere koje će rezultirati izgradnjom efikasnijeg sistema prevencije, nadzora i sanacije. Jer, svaki naredni slučaj urušavanja koji bi mogao ugroziti nečiji život ne smije ostati bez institucionalnog odgovora. Ne smijemo dozvoliti da se tragedije ponavljaju zato što se neko pozvao na nadležnosti, procedure ili nedostatak sredstava, dok su opasnosti bile poznate i mjerljive. Ovdje ne govorimo o estetskom izgledu zgrada, već o sistemskoj prijetnji po sigurnost građana“, naveo je, između ostalog, u diskusiji Ajanović.
Usvajanje zaključaka, ma koliko bili dobro intonirani, neće značiti mnogo dok se ne pretoče u konkretne poteze na terenu. Dotrajali betonski blokovi ne pitaju za trenutak – oni padaju bez upozorenja. I svaki dan odgađanja povećava rizik da se umjesto alarmantnog upozorenja pišu crne hronike. Građani imaju pravo na sigurnost, a institucije obavezu da je osiguraju, bez pozivanja na nadležnosti, bez skrivanja iza procedura i bez čekanja na novu nesreću već s fokusom na hitna rješenja.
