Cilj je postepeno osposobljavanje skloništa i podizanje nivoa sigurnosti građana u slučaju prirodnih i drugih nesreća.
Gradsko vijeće Tuzle na sjednici koja će biti održana u ponedjeljak, 27. aprila, između ostalog, razmatrat će informaciju o stanju skloništa kojima upravlja Grad Tuzla, zatim Program održavanja i izgradnje skloništa za period 2026–2028. godine, kao i Godišnji plan održavanja skloništa za 2026. godinu kojim je predviđeno ukupno 1.114.999,80 KM namjenskih sredstava za unapređenje stanja skloništa na području grada.
Planom su obuhvaćeni radovi održavanja, dezinfekcije i deratizacije, troškovi električne energije i priključenja, dok će se radovi održavanja provoditi na 14 skloništa prve kategorije (određeni radovi i na sedam skloništa druge kategorije), uz zahvate i na dodatnim objektima različitih kategorija. Planirana je i izrada projektno-tehničke dokumentacije za 30 skloništa za koju će biti izdvojeno oko 400.000 KM.
Prema podacima Službe civilne zaštite, Grad Tuzla upravlja sa 42 skloništa, čiji je ukupni kapacitet oko 7.050 mjesta, a obzirom da na području grada Tuzle živi više od 100.000 stanovnika, evidentan je nesrazmjer, te se prirodno nameće zaključak da je potrebno povećati kapacitet sklonišnih mjesta.
Analize stanja pokazuju da je veliki broj skloništa oštećen – problemi uključuju neispravne instalacije, oštećenu bravariju, poplave i neadekvatno korištenje prostora, zbog čega su planirana značajna ulaganja kako bi se osigurala njihova funkcionalnost i spremnost za situacije zaštite i spašavanja.
Planirane aktivnosti realizovat će se kroz postupke javnih nabavki, a cilj je postepeno osposobljavanje skloništa i podizanje nivoa sigurnosti građana u slučaju prirodnih i drugih nesreća.
Plan do 2028: Više od 2,4 miliona KM za skloništa u Tuzli
Osim godišnjeg plana za 2026. godinu, Grad Tuzla priprema i trogodišnji program održavanja i izgradnje skloništa za period 2026–2028. godine, kojim je planirano ukupno 2.438.999,80 KM ulaganja. Prema projekcijama, najveći dio sredstava odnosi se na radove održavanja i sanacije, izradu projektno-tehničke dokumentacije, kao i redovne mjere zaštite poput dezinfekcije i deratizacije.
U okviru programa, skloništa su razvrstana u tri kategorije prema stepenu oštećenja. Njih 14 spada u prvu kategoriju i zahtijeva redovno održavanje, dok 12 skloništa druge kategorije traži obimnije sanacije uz prethodnu izradu dokumentacije. Najteža situacija je u 15 skloništa treće kategorije, koja su u izrazito lošem stanju, poplavljena ili nedovršena, te zahtijevaju detaljna tehnička ispitivanja prije bilo kakvih radova.
Procjene pokazuju da je za osnovne radove na skloništima prve kategorije potrebno oko 450.000 KM, dok je za sanaciju skloništa druge kategorije planirano oko 600.000 KM, pri čemu u ove iznose nisu uključeni troškovi opreme i ventilacionih sistema. Dugoročni cilj programa je osposobljavanje skloništa ne samo za potrebe zaštite i spašavanja, već i za njihovu višenamjensku upotrebu, uključujući mogućnost izdavanja pod zakup i smještaja evakuiranih građana u kriznim situacijama.
