Rasvjetljavanje sudbine nestalih iz Srebrenice predstavlja jedan od najsveobuhvatnijih istražnih poduhvata.
Dok se porodice danas okupljaju u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari kako bi ukopale nov-identificirane posmrtne ostatke deset žrtava genocida u Srebrenici iz 1995. godine, Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) pridružuje im se u odavanju počasti svim ubijenim žrtvama.
Ovogodišnja komemoracija održava se nakon što su Ujedinjene nacije uspostavile Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici iz 1995. godine.
Uspostavljanjem ovog međunarodnog dana, Ujedinjene nacije su ponovno potvrdile važnost čuvanja činjenica utvrđenih u sudskim postupcima, odavanja počasti žrtvama, pružanja podrške preživjelima, suprotstavljanja negiranju genocida, sprečavanja veličanja osuđenih ratnih zločinaca te promicanja obrazovanja kako bi se spriječilo ponavljanje budućih zločina, saopćeno je iz ICMP-a.
Tokom protekle tri decenije, nastojanja da se pronađu i identificiraju nestale osobe postala su jedan od najjasnijih primjera primjene ovih principa u praksi.
Više od 90 procenata od više od 8.000 žrtava genocida u Srebrenici pronađeno je i identificirano zahvaljujući naučnim istragama i identifikaciji zasnovanoj na analizi DNK. Ovo dostignuće, bez premca u svijetu, omogućilo je porodicama da dostojanstveno pronađu i ukopaju svoje najmilije, istovremeno uspostavljajući vjerodostojan činjenični zapis koji je doprinio uspostavljanju krivične odgovornosti počinilaca i očuvanju historijske istine o genocidu.
"Istrage o genocidu u Srebrenici pokazale su da se čak i najsistematičniji pokušaji prikrivanja masovnih zločina mogu prevazići zahvaljujući nauci, nezavisnim institucijama, međunarodnoj saradnji i vladavini prava. Mukotrpan rad na pronalaženju, identifikaciji i dokumentovanju hiljada žrtava pomogao je da se kroz sudske postupke utvrde činjenice o genocidu. Taj činjenični zapis i dalje predstavlja jednu od najsnažnijih zaštita od negiranja i historijskog revizionizma", izjavila je generalna direktorica ICMP-a Kathryne Bomberger.
Dodala je da iako se približno 1.000 osoba još uvijek vodi kao nestalo, države i dalje imaju obavezu prema međunarodnom pravu da provode djelotvorne istrage kako bi se utvrdila njihova sudbina.
Napredak koji je ostvaren rezultat je odlučnosti porodica iz zajednica širom Bosne i Hercegovine, čije je insistiranje da svaka žrtva bude pronađena, identificirana i vraćena svojoj porodici promijenilo međunarodni pristup pitanju nestalih osoba. Ustrajnost porodica pokazala je da rasvjetljavanje sudbine nestalih nije samo humanitarni imperativ, već i suštinska komponenata pravde i vladavine prava.
Rasvjetljavanje sudbine nestalih iz Srebrenice predstavlja jedan od najsveobuhvatnijih naučnih i istražnih poduhvata ikada provedenih nakon nekog masovnog zločina.
Od sistematske ekshumacije posmrtnih ostataka do pionirske primjene identifikacije na osnovu DNK u velikom obimu, istražitelji su povezali žrtve s mjestima na kojima su njihovi posmrtni ostaci pronađeni i mjestima na kojima su pogubljene, dokumentirajući namjerno premještanje i ponovno ukopavanje tijela u sekundarne i tercijarne masovne grobnice s ciljem prikrivanja zločina.
Povezivanjem svake identificirane žrtve s okolnostima smrti i mjestom ekshumacije posmrtnih ostataka, prikupljeni su forenzički i genetski dokazi koji su potkrijepili istrage i korišteni kao dokazni materijal u 35 krivičnih postupaka pred domaćim sudovima i Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Zajedno sa sudskim utvrđenim činjenicama, ovi dokazi čine jedan od najpotpunijih činjeničnih zapisa ikada uspostavljenih u vezi s nekim zločinom masovnih razmjera.
Vezani članak
Sarađujući s domaćim vlastima, porodicama nestalih, organizacijama civilnog društva i međunarodnom zajednicom, ICMP je pomogao u razvoju i primjeni ovog integriranog naučnog pristupa zasnovanog na analizi DNK te je doprinio identifikaciji približno 7.000 žrtava genocida u Srebrenici.
Metodologije po prvi put razvijene u Bosni i Hercegovini od tada se primjenjuju širom svijeta kao podrška vladama koje se suočavaju s velikim brojem nestalih osoba uslijed sukoba, povreda ljudskih prava, prirodnih katastrofa, organiziranog kriminala, migracija i drugih uzroka.
Danas ICMP nastavlja pružati podršku nadležnim organima Bosne i Hercegovine u pronalaženju i identifikaciji osoba koje se još uvijek vode kao nestale, osiguravajući da naučni dokazi i dalje budu temelj i podrška sudskim postupcima.
Vezani članak
Pokrenuta povodom 30. godišnjice masakra u Srebrenici, ICMP-ova Geografija genocida prikazuje kako su decenije forenzičko-arheološkog, antropološkog, genetskog i istražnog rada razotkrile sistematske pokušaje prikrivanja zločina.
Interaktivna platforma prikazuje premještanje posmrtnih ostataka žrtava iz primarnih u sekundarne i tercijarne masovne grobnice te omogućava porodicama da saznaju gdje su pronađeni posmrtni ostaci njihovih najmilijih, istovremeno pomažući široj javnosti da razumije kako su historijske činjenice utvrđene na osnovu naučnih dokaza.
Trideset jednu godinu nakon genocida u Srebrenici, ovaj posao još nije završen. Nastavak napora na pronalaženju i identifikaciji osoba koje se još uvijek vode kao nestale predstavlja ključni dio ispunjavanja zakonskih obaveza država, očuvanja integriteta historijskih činjenica i jačanja principa istine i odgovornosti, navode iz ICMP-a.
