Termoelektrana Tuzla i ove godine suočava se s problemima u snabdijevanju ugljem i lignitom, zbog čega je primorana primjenjivati poseban režim rada.
Termoelektrana Tuzla od prošle godine suočava se sa značajnim problemima u snabdijevanju ugljem i lignitom, zbog čega su primorani da prilagode rad postrojenja i primjenjuju poseban režim rada.
U praksi to znači da se određeni blokovi privremeno gase kako bi se osigurale dovoljne količine električne i toplotne energije za građane.
Prema informacijama koje je Tuzlanski.ba dobio od direktora Termoelektrane Tuzla, Fuada Muminovića, blokovi se uključuju naizmjenično kako bi se održala stabilnost sistema. Tako je planirano da danas bude pušten u rad blok 6, dok će blok 5 privremeno biti zaustavljen, čime se nastoji optimizovati rad i zalihe energije.
Kada je riječ o radu blokova rečeno je da prema potrebama TE Tuzla, količina dopremljene rude svaki dan bude smanjena za oko 5 hiljada tona.
"Kada dva bloka rade, mi trošimo oko 10 hiljada tona lignita, a nama dolazi oko 5 do 6 hiljada tona. Ali mi se trudimo da zadovoljimo potrebe i postignemo određenu sigurnost", kazao je Muminović.
Blokovi 4 i 5 rade na lignit, dok blok 6 koristi isporuke mrkog uglja iz rudnika Đurđevik i Banovići. Prema pojašnjenju direktora, režim rada postrojenja pažljivo se prilagođava ne samo potrebama sigurnog snabdijevanja Tuzle toplotnom energijom, već i trenutnim mogućnostima proizvodnje električne energije, a ovakav pristup omogućava optimalno korištenje raspoloživih resursa i smanjuje rizik od prekida u isporuci energije građanima.
Pojasnio je da kompletnom proizvodnjom i načinom rada upravlja Sarajevo, ali u dogovoru sa TE Tuzla. Oni prate isporuke mrkog uglja jer jedan blok radi na mrki ugalj, dva na lignit, a mrki ugalj se dobavlja, kao što je ranije rečeno, iz dva rudnika.
Osiguravanje stabilnosti i sigurnosti ostaje glavni prioritet Termoelektrane Tuzla
"Cilj je da osiguramo stabilnost – da možemo proizvesti dovoljno toplinske energije za Lukavac i Tuzlu i da proizvedemo električnu energiju. Prošlog mjeseca radila su nam tri bloka i tada smo imali dovoljno uglja, oko 200 hiljada tona lignita plus M1. Sada smo pali na oko 50 hiljada, jer se količina svakodnevno smanjuje", kazao je direktor TE Tuzla.
Pojasnio je da je razlog za ovakav način rada jednostavan – nema dovoljno dopreme uglja.
"Ako trošiš deset hiljada tona, a dobiješ šest, naravno da dolazi do pada zaliha. Postoji problem u dijelu dobavljača uglja, ali to nije moj segment. Ja radim s onim što mi stigne. Ne mogu ja iz Termoelektrane određivati šta će rudnici uraditi. Oni dobro znaju naše potrebe i kapacitete", potcrtao je Muminović.
Ponovio je da je to nadležnost Sarajeva, jer kako navodi, "oni na osnovu raspoloživih količina, ugovaraju, kupuju i prodaju", te dodao da ne mogu "od nas tražiti da rade tri bloka ako nemamo dovoljno uglja, a kada imamo uslove, oni kažu koje blokove da pokrenemo ili zaustavimo".
Direktor Muminović kazao je da ovo nije prvi slučaj te da se godinama ovaj problem ponavlja, pa je režim rada i prošle godine funkcionisao na ovaj način.
Problem je isporuka uglja
Govoreći o radu Termoelekrtrane, podcrtao je da rudnici iz određenih razloga ne mogu obezbijediti količine koje su potrebne za puni rad instalisanih kapaciteta.
"Na primjer, za mrki ugalj koji dobavljamo samo iz Đurđevika i Banovića, dnevno trošimo tri do četiri hiljade tona, zavisno od toplotne vrijednosti, a stiže nam dvije do dvije i po hiljade. Tako se i te zalihe smanjuju svaki dan", kazao je.
Upravo zbog ovakvog nesrazmjera između dnevne potrošnje i količina koje stižu iz rudnika, rukovodstvo termoelektrane naglašava da je neophodno kontinuirano pratiti dinamiku dotoka uglja i stanje zaliha. Kako navodi direktor, svako dalje smanjenje raspoloživih količina povećava rizik za stabilnost sistema, posebno u periodima kada je potražnja za toplinskom energijom povećana.
Zbog toga uprava mora pravovremeno donositi operativne odluke i prilagođavati režim rada postrojenja kako bi spriječila situacije koje bi mogle dovesti do poremećaja u snabdijevanju građana toplinom.
"Kada dođemo na kritičnu količinu koja bi mogla ugroziti grijanje, tada zaustavljamo određeni blok kako bismo obezbijedili rezervu. To radimo kako bismo u slučaju kvara na bloku koji daje grijanje mogli odmah pokrenuti drugi i osigurati nesmetano snabdijevanje toplinskom energijom. Sada ćemo, kada zaustavimo jedan blok, prevesti blok 5 na toplifikaciju, čime ćemo poboljšati situaciju", dodao je.
Posljedice gašenja blokova ne osjećaju građani
Uprava naglašava da svako zaustavljanje i ponovno pokretanje blokova predstavlja zahtjevan proces. Kako objašnjavaju, takve operacije ne utiču samo na organizaciju rada, već sa sobom nose i određene tehničke i finansijske izazove koji prate promjene u režimu proizvodnje.
"Naravno, postoji i trošak pokretanja bloka, jer dok se sve zagrije i stabilizujemo sve parametre, potrošimo dodatne količine nafte, mazuta i uglja i to sa sobom nosi izvjesne finansijske troškove. Ti se troškovi nigdje posebno ne računaju, ali za nas predstavljaju opterećenje. Međutim, to nema nikakve posljedice po građane niti utiče na kvalitet grijanja", kazao je Fuad Muminović.
Iako smanjenje zaliha i privremeno gašenje blokova predstavlja izazov za postrojenje i povećava troškove, prioritet ostaje očuvanje neprekidnog snabdijevanja toplinskom i električnom energijom građanima. Efektivno planiranje i fleksibilan režim rada omogućavaju Termoelektrani da, uprkos nedostatku resursa, ublaži potencijalne posljedice i održi stabilnost sistema.
Ova situacija istovremeno naglašava i važnost dugoročnog rješenja u lancu snabdijevanja uglja, koje bi omogućilo punu eksploataciju instaliranih kapaciteta i smanjenje rizika od nestabilnosti u energetskom sektoru.
