Trend razvoda otkriva dublje promjene u društvenim vrijednostima i prioritetima.
Razvod braka sve je češći fenomen u Bosni i Hercegovini, a podaci Agencije za statistiku BiH potvrđuju da ovaj trend iz godine u godinu raste. U posljednje četiri godine, bilježi se značajan porast broja razvoda u odnosu na broj sklopljenih brakova, što ukazuje na promjene u društvenim i porodičnim odnosima.
Stručnjaci smatraju da na ovaj trend utječu različiti faktori, uključujući ekonomske poteškoće, promjene u vrijednostima i očekivanjima od braka, te sve veća društvena prihvatljivost razvoda.
Mnogi parovi suočavaju se s izazovima u održavanju harmonije u braku, što često rezultira odlukom o razvodu.
Federalni zavod za statistiku objavio je podatke za 2024. godinu koji se odnose na broj sklopljenih brakova i broj razvoda po mjesecima, ali i mjestu stanovanja.
Ovi podaci otvaraju prostor za raspravu o potrebnim društvenim i institucionalnim mjerama koje bi mogle pomoći u jačanju porodičnih odnosa i pružanju podrške parovima u kriznim situacijama.
[instagram]https://www.instagram.com/p/DGQ14yYIwsi/[/instagram]
Sociologinja Smiljana Vovna za Tuzlanski.ba istakla je da je manji broj sklapanja brakova samo posljedica onoga svega što stanovništvo Bosne i Hercegovine živi posljednjih 30 godina.
"Postotak razvoda brakova je rezultat manjka tolerancije i kompromisa kod mladih ljudi", rekla je Vovna.
Također je istakla da se mladi sve manje odlučuju na sklapanje brakova i zasnivanje porodice, a razlog tome često su faktori poput nesigurnost u socijalnom, političkom i ekonomskom smislu, te da izlaz najčešće traže u zemljama Evrope u potrazi za boljim životom i uslovima.
Današnji mladi, uglavnom obezbijede sve prije nego se odluče na brak. Mlade žene, pogotovo ako rade društveno odgovorne poslove koji su i dobro plaćeni ne žele da se "povlače" pred muškarcem i dolazi do razvoda.
Na kraju je dodala da patrijarhalno društvo kakve korijene vuče bh. stanovništvo sve manje dolazi do izražaja i mladi ljudi, a i oni koji su u sredovječnim godinama žele da imaju slobodu u materijalnom i svakom drugom segmentu.
Manji broj brakova, veći broj razvoda
Poredeći podatke Agencije za statistiku BiH kroz godine vidljiva su smanjenja sklapanja brakova i povećan broj razvoda.
U 2020. godini zabilježeno je ukupno 1.973 razvoda, što je predstavljalo značajan pad od u odnosu na 2019. godinu. Ovo smanjenje može se povezati s ograničenjima i specifičnostima izazvanim pandemijom, kada su društveni kontakti i formalni procesi poput razvoda bili otežani.
Sljedeće godine, 2021., broj razvoda se povećao te je zabilježeno ukupno 2.103 razvoda, što je porast u odnosu na prethodnu godinu.
Tokom prvih devet mjeseci 2022. godine, broj razvoda iznosio je 1.390, što je predstavljalo pad u odnosu na isti period 2021. godine. Međutim, već u prvih devet mjeseci 2023. godine, broj razvoda je porastao na 1.608, što je značajan skok u poređenju s istim periodom prethodne godine.
U prvih šest mjeseci 2024. godine zabilježeno je 1.067 razvoda, što ukazuje na smanjenje u odnosu na isti period 2023. godine.
Najveći porast broja razvoda zabilježen je tokom prvih devet mjeseci 2023. godine, dok je najveći pad zabilježen 2020. godine, što jasno oslikava oscilacije u društvenim obrascima tokom i nakon pandemije.
Ovi podaci ukazuju na složene promjene u dinamici brakova i razvoda, koje su često povezane s društvenim, ekonomskim i psihološkim faktorima.
Brak kao simbol zajedništva
Institucija braka je kroz historiju predstavljala temelj društva, simbol stabilnosti i zajedništva, ali se čini da u savremenom svijetu gubi na značaju. Nekada je brak bio gotovo obavezna društvena norma, dok se danas sve više ljudi odlučuje za alternativne oblike zajedničkog života ili potpuno odbacuje ideju formalnog braka.
Jedan od glavnih pokazatelja ove promjene je porast broja razvoda koji u nekim sredinama premašuje broj sklopljenih brakova. Ovaj trend otkriva dublje promjene u društvenim vrijednostima i prioritetima.
Ljudi su postali manje skloni toleranciji i kompromisu, što je nekada bilo ključno za očuvanje porodičnih odnosa. Istovremeno, sve veća individualizacija i naglašavanje lične sreće i slobode često stavljaju lične potrebe ispred kolektivnih interesa porodice.
Uzrok ovakvog trenda može se tražiti u savremenom tempu života, povećanom stresu, ekonomskoj nesigurnosti, ali i sve većoj dostupnosti pravne zaštite i podrške za one koji žele raskinuti brak. Društvo više ne gleda na razvod kao na tabu, već kao na prihvatljivo rješenje kada odnosi ne funkcionišu.
Mnoge promjene dovode do toga da institucija braka više nije ono što je nekada bila – idealizovani simbol ljubavi i trajne povezanosti – već dinamičan koncept koji se prilagođava modernim potrebama i izazovima.
Damir Alić, advokat koji se, između ostalog, bavi brakorazvodnim parnicama, kaže da je broj razvoda u posljednje vrijeme zaista značajan, te da je pandemija koronavirusa otvorila mnoga pitanja u vezi s razvodima. Ljudi su odjednom bili zatvoreni na duži vremenski period, što je rezultiralo otkrivanjem različitih problema u brakovima, ali da se ipak, ne može sa sigurnošću reći koji su tačni razlozi za rast broja razvoda.
"U mojoj praksi razlozi za razvod najčešće su nevjera ili ekonomski problemi, a često su to i kombinacije tih faktora. To se posebno odnosi na mlađe bračne parove. Kod parova koji su u zrelijim godinama, češće dolazi do razvoda zbog zasićenosti ili kriza srednjih godina. Sve zavisi o kojoj se životnoj grupi radi. Također, imamo i starije bračne parove koji se odlučuju na razvod, što više nije iznenađujuće", rekao je Damir Alić.
Društvene promjene značajno utiču na ovu pojavu. Brzina života, prisutnost društvenih mreža, pa čak i promjene u shvatanju uloga u braku, igraju ključnu ulogu.
Dodatno je istakao da danas žene imaju drugačiji pogled na brak u odnosu na prije 20 ili 30 godina, a istovremeno, da neki muškarci i dalje imaju tradicionalne stavove o tome šta brak treba predstavljati, što često dovodi do neslaganja.
Medijacija kao ključan korak
"Medijacija je ključan korak u procesu razvoda, posebno kada su u pitanju bračni partneri s djecom," ističe Alić.
Posebno ističe da trauma razvoda za djecu može biti ogromna, a njen intenzitet zavisi od uzrasta djeteta i okolnosti u kojima se razvod odvija.
Smatra da je moralna i društvena odgovornost savjetovati parove da, prije donošenja konačne odluke, pokušaju pronaći zajedničko rješenje kroz kvalitetnu medijaciju. To može biti organizovano u centru za socijalni rad ili kod privatnih medijatora.
Advokat ističe da se medijacija, nažalost, često shvata samo kao formalnost.
"Iako je rijetko da se parovi predomisle nakon što dođu kod advokata, svaki uspješan pokušaj pomirenja vrijedan je truda. Kad uspijemo pomoći jednom paru da prevaziđe krizu i ostane zajedno, to je već veliki uspjeh – ne samo za njih, već i za njihovu djecu", kaže Alić.Dodaje kako je važno da se parovi fokusiraju na dobrobit djece te da kroz medijaciju mogu pronaći načine za saradnju, čak i ako razvod ostane konačna odluka.
Trend rasta broja razvoda u Bosni i Hercegovini jasno ukazuje na duboke promjene u društvenim i porodičnim odnosima, potaknute socijalnim, ekonomskim i kulturnim faktorima. Sve veća individualizacija i promjene u vrijednostima dovode do smanjenja tolerancije i kompromisa među bračnim partnerima.
Ovi podaci pozivaju na ozbiljnu analizu i poduzimanje konkretnih koraka za jačanje porodičnih odnosa i podršku parovima u kriznim situacijama.
Važno je naglasiti da, iako razvod postaje društveno prihvatljivija opcija, treba težiti očuvanju braka gdje god je to moguće, prvenstveno zbog djece, ali i zbog stabilnosti društva.
Edukacija, veća dostupnost psihološke podrške i jačanje svijesti o odgovornosti u braku mogu pomoći u smanjenju ovog trenda. Na kraju, svaki uspješan pokušaj spašavanja braka vrijedan je truda i doprinosi očuvanju zdravih porodičnih odnosa, no važno je znati napraviti igranicu i ne forsirati očuvanje odnosa tamo gdje to nije moguće, s obzirom na to da se onda može stvoriti temelj za mnogo gore posljedice poput nasilja u porodici, odrastanja djeteta u nezdravoj atmosferi i odnosima u kojima niko nije sretan.
