Posebno zabrinjava činjenica da su novinarke u našoj državi najčešće mete mizoginih istupa političara i drugih nosilaca javnih funkcija, kao i osoba povezanih s kriminalnim strukturama o kojima izvještavaju.
Od početka 2021. do kraja 2025. godine, BH Novinari su zabilježili 39 direktnih napada na novinarke, uz još 21 napad usmjeren na grupe novinara i novinarki. Čak polovina ovih napada sadržavala je elemente rodno zasnovanog nasilja. Stvarni broj je, međutim, znatno veći, jer mnoge novinarke napade ne prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije i straha od profesionalne stigmatizacije.
Napadi na novinarke se najčešće manifestiraju kroz uvredljive komentare o fizičkom izgledu, privatnom i porodičnom životu, seksualizirane uvrede i pokušaje profesionalne diskreditacije isključivo na osnovu spola. Posebno zabrinjava činjenica da su novinarke u našoj državi najčešće mete mizoginih istupa političara i drugih nosilaca javnih funkcija, kao i osoba povezanih s kriminalnim strukturama o kojima izvještavaju.
Svaka peta novinarka u BiH je doživjela diskriminaciju na osnovu spola unutar redakcije u kojoj radi. I dok novinarke ističu da im je u slučajevima napada podrška njihovog kolektiva i uredništva na prvom mjestu, poražavajuće je da većina medijskih kuća i dalje nema razvijene interne protokole za reagovanje u slučajevima prijetnji i rodno zasnovanog nasilja. A upravo u radnom okruženju, novinarke su suočene sa brojnim dodatnim izazovima. Njihova radna prava veoma često se krše, posebno u privatnim medijima, a tradicionalne društvene norme, briga o porodici, trudnoća i porodiljsko odsustvo umnogome utiču na njihov profesionalni status.
U cilju poboljšanja položaja i sigurnosti novinarki u Bosni i Hercegovini, Udruženje BH Novinari poziva:
- Policijske agencije i pravosudne institucije da dosljedno procesuiraju sve oblike prijetnji i rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, uz hitno postupanje u slučajevima fizičkih napada i online prijetnji;
- Političare i javne zvaničnike da se suzdrže od uvredljivih, seksističkih i mizoginih izjava te preuzmu odgovornost za javni govor koji može potaknuti nasilje prema novinarkama i novinarima;
- Medijske kuće da usvoje jasne interne protokole za zaštitu novinarki, uključujući mehanizme prijave napada, pravnu i psihološku podršku, te nultu toleranciju na mobing i diskriminaciju;
- Poslodavce u medijima da osiguraju puno poštivanje radnih prava novinarki, uključujući zaštitu od otkaza i diskriminacije tokom porodiljskog odsustva, kao i jasno definisan sistem napredovanja na pozicijama unutar redakcija;
- Strukovna udruženja, nevladine i međunarodne organizacije da nastave pružati pravnu, sigurnosnu i edukativnu podršku novinarkama u BiH, posebno u oblasti digitalne sigurnosti i borbe protiv online nasilja.
"Osmi mart nije samo dan čestitki i cvijeća. To je dan kada podsjećamo da bez sigurnih i slobodnih novinarki nema ni slobodnih medija, a bez slobodnih medija nema demokratskog društva. Novinarke u Bosni i Hercegovini svakodnevno dokazuju da hrabrost nema rod, ali nasilje, nažalost, često ima. Zato je naša zajednička odgovornost da osiguramo okruženje u kojem će svaka novinarka moći raditi slobodno, dostojanstveno i bez straha", istaknuto je.
Upozorenje i od SafeJournalists mreže
Povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena, SafeJournalists mreža također upozorava da se novinarke u zemljama Zapadnog Balkana i dalje suočavaju sa stalnim prijetnjama, pritiscima i rodno zasnovanim uznemiravanjem, naročito u digitalnom prostoru, dok institucije često ne reaguju dovoljno brzo i efikasno.
Između 2021. i kraja 2024. godine, SafeJournalists mreža zabilježila je ukupno 196 incidenata počinjenih isključivo nad novinarkama, dok je samo tokom 2025. godine već dokumentovan 121 slučaj. Ove brojke ukazuju na alarmantan trend rasta i naglašavaju hitnu potrebu za snažnijim mjerama zaštite, posebno u slučajevima onlajn uznemiravanja, prijetnji i koordinisanih kampanja targetiranja.
Novinarke i uslovi rada: prijetnje, pritisci i spori institucionalni odgovori
Digitalno nasilje postalo je najrasprostranjeniji oblik napada, u rasponu od koordinisanih kampanja blaćenja i rodno zasnovanog govora mržnje do seksualizovanih prijetnji, uključujući prijetnje silovanjem i smrću, koje su često usmjerene i na članove porodice. Uprkos digitalnim tragovima, institucionalni odgovori su često spori ili izostaju, što obeshrabruje prijavljivanje i normalizuje onlajn nasilje.
Žene čine većinu novinarske radne snage u zemljama koje obuhvata SafeJournalists mreža, ali su i dalje izložene rodnom jazu u platama, sporijem napredovanju u karijeri i potcjenjivanju unutar uredničkih hijerarhija, uz visok nivo neformalnih ugovora o radu i nedostatak socijalne zaštite. Takvo okruženje povećava ranjivost, podstiče autocenzuru i sužava prostor za profesionalni integritet.
Žene u medijima: stereotipi i nedostatak vidljivosti
Pored sigurnosnih i radnih izazova, i dalje postoji uporan problem u načinu na koji su žene predstavljene u medijima. Globalni projekat za monitoring medija (GMMP), koji već trideset godina mjeri iste pokazatelje rodne zastupljenosti u vijestima, pokazuje da digitalizacija nije dovela do značajnog raskida sa stereotipima: žene su i dalje nedovoljno zastupljene u "ozbiljnim vijestima", a prečesto se prikazuju kroz prizmu viktimizacije ili tradicionalnih uloga, dok se rodno zasnovano nasilje i dalje nedovoljno obrađuje u odnosu na razmjere problema.
Deklaracija o sigurnosti novinarki: regionalni odgovor
Prepoznajući razmjere problema, SafeJournalists mreža pokrenula je potpisivanje Deklaracije o unapređenju sigurnosti novinarki na Zapadnom Balkanu na regionalnoj konferenciji održanoj u Beogradu u septembru 2025. godine. Deklaraciju je do sada potpisalo skoro 400 aktera iz cijelog Zapadnog Balkana, što pokazuje široku spremnost medijske zajednice i relevantnih partnera da se ovim pitanjem bave na sistematski način.
SafeJournalists mreža poziva institucije, medijske kuće i profesionalna udruženja da obezbijede efikasno postupanje u slučajevima rodno zasnovanog i digitalnog nasilja, da redakcije uspostave jasne interne mehanizme zaštite i podrške, kao i da mediji obezbijede dosljedno rodno odgovorno izvještavanje oslobođeno stereotipa. Bezbjednost novinarki i ravnopravna vidljivost žena u vijestima nisu „specijalizovana agenda“, već temelj profesionalnog novinarstva i slobode medija.
