U Hrvatskoj, na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, potvrđeni su slučajevi bedrenice (antraksa) kod pojedinih životinja.
Kako je saopćeno, u više sela proglašeni su tzv. bedrenički distrikti, a provode se mjere zaštite ljudi i životinja.
S tim u vezi oglasili su se i iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH odakle su prvo pojasnili o kakvoj bolesti je riječ, a zatim su izdali i preporuke za stanovništvo, s fokusom na stočare.
Šta je bedrenica?
Bedrenica (antraks) je zarazna bolest koja pogađa prvenstveno biljojede (goveda, ovce, koze), ali se može prenijeti i na ljude koji dođu u kontakt sa zaraženim životinjama, kontaminiranim proizvodima ili tlom koje sadrži spore bakterije Bacillus anthracis.
Putevi prijenosa zaraze
Antraks se obično ne širi sa životinje na životinju ili s čovjeka na čovjeka. Kada se spore antraksa progutaju, udahnu ili uđu u tijelo kroz ogrebotine ili posjekotine na koži, mogu se razmnožavati i proizvoditi toksin.
Kukci mogu prenositi bakteriju između životinja. Stočna hrana može biti kontaminirana antraksom ako sadrži koštano brašno zaraženih životinja. Ljudi se mogu zaraziti ako rukuju ili sudjeluju u klanju bolesne životinje ili su u kontaktu s kontaminiranim životinjskim proizvodima (kao što su meso, krv, vuna, koža, kosti).
Simptomi bolesti
Simptomi antraksa ovise o načinu zaražavanja i mjestu infekcije, ali obično se javljaju unutar sedam dana. Međutim, do pojave simptoma može doći u roku od jednog dana pa sve do dva mjeseca. Kod ljudi bolest se može javiti kao jedan od tri poznata oblika:
- kožni (najčešći, preko 95% oboljelih) – obično kada osoba s oštećenjem kože, poput posjekotine ili ogrebotine, dođe u izravan kontakt sa sporama antraksa. Nastala svrbežna kvržica brzo se razvija u crnu ranu. Neki ljudi zatim razvijaju glavobolje, bolove u mišićima, vrućicu i povraćanje
- gastrointestinalni (crijevni) – jedenjem mesa zaražene životinje. Uzrokuje početne simptome slične trovanju hranom, ali se oni mogu pogoršati i izazvati jake bolove u trbuhu, povraćanje krvi i jak proljev
- inhalacijski (plućni) – kada je osoba izravno izložena velikom broju spora antraksa u zraku i udahne ih.
Prvi su simptomi slični simptomima obične prehlade, ali može brzo napredovati do teških poteškoća s disanjem i šoka.
Postoji li rizik za Federaciju BiH?
Zbog geografske blizine žarišta u Hrvatskoj i mogućeg kontakta preko stoke, trgovine i kretanja ljudi, postoji određeni epidemiološki rizik za pojavu bolesti u pograničnim područjima Bosne i Hercegovine, posebno u dijelovima Kantona 10 i Zapadnohercegovačkog kantona.
Preporuke za stanovništvo i stočare
Ne premještajte stoku iz ili prema područjima pogođenim bedrenicom bez veterinarskog odobrenja.
Cijepite stoku protiv bedrenice ukoliko se nalazite u endemskom području – kontaktirajte lokalnu veterinarsku službu.
Ne otvarajte leševe životinja koje su iznenada uginule – prijavite svaki slučaj nadležnom veterinaru.
Izbjegavajte zajedničke ispaše sa stokom iz pograničnih područja Hrvatske.
Za građane:
Ne kupujte meso i mesne prerađevine s neprovjerenih lokacija. Pridržavajte se osnovnih higijenskih mjera ako dolazite u kontakt sa stokom ili sirovim proizvodima životinjskog porijekla. U slučaju pojave promjena na koži nakon kontakta sa zaraženim materijalom (npr. crne ranice bez boli), odmah se javite ljekaru.
Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH kažu da su u koordinaciji s veterinarskim i epidemiološkim službama u FBiH i prate situaciju u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.
