Ukupno 25 nastavnika sa područja TK prošlo je obuku o učenju i predavanju o ratu u BiH na osnovu sudski utvrđenih činjenica.
Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine i Ministarstvo obrazovanja i nauke TK, organizirali su seminar/trening obuku za 25 nastavnika historije na temu „Kako učiti i predavati o ratu u Bosni i Hercegovini na osnovu sudskih utvrđenih činjenica – Studija slučaja: Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.
Seminar se organizirao kao jedna u nizu aktivnosti Programa obilježavanja 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, kojeg zajednički realizuju Ministarstvo obrazovanja i nauke TK i Univerzitet u Tuzli. Kako je istakao Elmir Tukić, šef Odsjeka za informatizaciju i opće poslove Ministarstva obrazovanja i nauke TK, partnerstvo sa Balkanskom istraživačkom mrežom se neće se završiti sa ovim seminarom, nego se, tokom narednog perioda, očekuje nastavak partnerstva u vidu obuka i osnaživanja nastavnika historije, te publikovanja priručnika o podučavanju o ratu u Bosni i Hercegovini na kraju XX stoljeća, na osnovu sudskih utvrđenih činjenica.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine je strateški partner Memorijalnog centra Srebrenica u obilježavanju 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
„Na inicijativu Ministarstva obrazovanja i nauke TK ukazana je potreba za svojevrsnu edukaciju nastavnika historije na ovu temu, budući da BIRN prethodnih 20 godina aktivno prati suđenja za ratne zločine i to je jedna od ekspertiza koju kao organizacija imamo. O genocidu nad Bošnjacima i generalno o ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini mi suštinski ne govorimo toliko aktivno. Do 2018. godine važila je preporuka Vijeća Evrope da se u obrazovanju uopšte ne govori o ratnim zločinima ili o ratnoj prošlosti, sve dok se ne usaglasi univerzalan narativ, odnosno odgovarajući pristup na tu temu. Tako da je pitanje o govoru o ratu u obrazovanju relativno novo i istakao bi važnost izučavanja genocida nad Bošnjacima i ratnim zločinima na osnovu sudskih utvrđenih činjenica“, kazao je Mirza Halilčević, projekt menadžer BIRN BiH, koji je ukazao i na važnosti izvještavanja o genocidu i ratnim zločinima u medijima.
Trening seminar u vidu oglednog nastavnog sata vodila je doc.dr. Melisa Forić Plasto, profesorica sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univeziteta u Sarajevu. Profesorica Forić Plasto je iskazala zadovoljstvo što ima priliku održati ogledni čas "Kako podučavati o zločinu genocida nad Bošnjacima u Srebrenici".
"Zadovoljstvo mi je što mogu raditi sa nastavnicima historije iz Tuzlanskog kantona, demonstrirati načine korištenja baze sudskih utvrđenih činjenica počinjenim zločinima u Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine, sa naglaskom na korištenje sudskih utvrđenih činjenica u podučavanju ove naše nedavne prošlosti. To je jedini put kojima možemo pristupiti kao okviru, a zatim to proširivati sa sjećanjima, izjavama, svjedočenja preživjelih žrtava ratnih zločina i genocida" – istakla je profesorica Forić Plasto.
Odsjek za historiju aktivno radi na obilježavanju svih značajnijih datuma iz historije Bosne i Hercegovine, pa tako studenti i nastavnici Odsjeka su uključeni u obilježavanju 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. „Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici je historijska činjenica koja nas obavezuje na kontinuirano podsjećanje na zločinom genocida. Ono što želim istaći jeste uloga historičara koja je nezamijenjiva zbog razumijevanja šireg konteksta i kritičke analize samih izvora i njihove interpretacije radi stvaranja jasne i objektivne historijske slike“ istakla je prof.dr. Mersiha Imamović, voditeljica Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Važno je da nastavnici historije uče kako podučavati o ratu u Bosni i Hercegovini i genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici jer upravo oni imaju ključnu ulogu u oblikovanju historijske svijesti mladih generacija.
Kroz edukaciju zasnovanu na sudski utvrđenim činjenicama, omogućava se da nastava historije ne bude podložna relativizaciji, negiranju zločina ili prenošenju politički obojenih narativa. Time se ne samo doprinosi očuvanju historijske istine, već i izgradnji kulture sjećanja, međusobnog poštovanja i otpornosti na revizionizam, što je neophodno za izgradnju pravednijeg i mirnijeg društva.
Po završetku učesnicima su dodjeljeni certifikati o uspješnoj završenoj obuci.
