Nove njemačke zakone s nestrpljenjem očekuju i u našoj zemlji. Ukidanjem deficitarne liste zanimanja i davanja prednosti njemačkim i EU državljanima prilikom zapošljavanja otvaraju se novi putevi za masovniji odlazak bh. građana. Hoće li priča imati epilog egzodusa ili povoljne ekonomske migracije - ovisit će o odluci bh. vlasti.
Novi njemački zakon o useljeništvu pruža jednostavniji način dolaska do željenog zaposlenja za radnu snagu s univerzitetskom diplomom i kvalifikovane radnike. Ipak, prednost pri zapošljavanju imat će iskusniji radnici, a dobro poznavanje njemačkog jezika još je presudno. Certificirani kurs njemačkog jezika prvi je korak za bolje sutra u Njemačkoj.
- Većinom se radi o mladim ljudima, ima i starijih od 25 do 35 godina. Dosta njih već ima posao, obrazovani su, ali planiraju odlazak u Njemačku s porodicom tako da imamo dosta slučajeva gdje suprug i supruga uče njemački jezik radi odlaska - kaže Dževad Duraković, direktor Centra za poslovnu edukaciju.
Novi zakon o useljavanju u Njemačku mogući je početak priče o egzodusu u BiH. Jedino što bh. vlast tješi je činjenica da bolje nije ni u zemljama u okruženju.
- Stalno govorimo o tom egzodusu, toga nije pošteđena ni Hrvatska, Slovenija. Ali neko će, valjda, ostati ovdje, previše drastično gledamo na to. Uspjet ćemo pronaći neki način kada dođe 5 do 12 da zadržimo određeni broj ljudi - smatra politička analitičarka Ivana Marić.
- Razumijemo svakog ko odluči otići iz BiH, gdje je radno tržište veoma malo. U Njemačkoj imamo potrebu za radnom snagom, ali bitno nam je da ljudi koji migriraju, migriraju kvalitetno, dugoročno i da rade kao stručna radna snaga - ističe Ingrid Halbritter, predstavnica njemačkog udruženja Pharos za BiH.
Zidari, tesari, bravari, IT stručnjaci, ljekari - svi oni su, čini se, dobrodošli u njemačko radno okruženje.
- U 2017. po tim pozicijama bilo je 2.517 prijava, a za 2018. malo povećanje od 2.730 prijava po pozicijama. Još uvijek ne bilježimo znatna povećanja vezano za poslove u Njemačkoj, što ne znači da neće biti u 2019. godini - navodi Erna Saljević, PR menadžerica kompanije Kolektiv/Posao.ba.
Dok jedni u odlasku za Njemačku vide životnu priliku, drugi na ovoj odluci dobro zarađuju, tako da nisu rijetke ni prevare bh. građana i rad na crno.
- Širimo informacije kako bi se savjetodavnim službama mogao obratiti radnik kojeg je prevario posrednik koji nema validan ugovor, nije plaćen ili koji ne može ostvariti svoja prava i te informacije širimo u BiH - kaže Halbritter.
Bez konkretnih zakonskih rješenja i odlučnije uključenosti vlasti u razvoj bh. ekonomije, naši radnici i stručnjaci će graditi bolje životne prilike u zemljama Zapadne Evrope. (federalna.ba)
