Žene u crnom navode da je u Srbiji i dalje prisutan kontinuitet poricanja i državne politike negiranja genocida, uz zaštitu i glorificiranje ratnih zločinaca.
Povodom obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici Žene u crnom organizirat će 10. jula na Trgu Republike u Beogradu stajanje u crnini i šutnji.
Okupljanje će biti održano od 19:30 do 20:30 sati, a tom prilikom bit će izvedena i scenska akcija "Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici", uz podršku umjetničkog kolektiva Škart i organizacija civilnog društva.
Žene u crnom u saopćenju navode da je genocid u Srebrenici najveći ratni zločin počinjen u Evropi nakon Drugog svjetskog rata te da je režim Slobodana Miloševića bio saučesnik u genocidu pružanjem političke, vojne, logističke i finansijske pomoći Vojsci Republike Srpske.
Vezani članak
Organizacija podsjeća da je Srbija presudom Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine proglašena odgovornom za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
U saopćenju se navodi i da je pred Haškim tribunalom dokazana individualna krivična odgovornost velikog broja pripadnika srpskih oružanih formacija i političkih institucija koje su djelovale radi ostvarenja projekta "Velike Srbije", čijim dijelom Žene u crnom smatraju i genocid u Srebrenici.
Podsjetile su i da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 23. maja 2024. godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, protiv koje je Srbija glasala, dok su, kako navode, sve druge zemlje bivše Jugoslavije podržale Rezoluciju.
"Rezolucijom je, između ostalog, 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a negiranje genocida kvalificira se kao krivično djelo", navodi se u saopćenju.
Žene u crnom ocjenjuju da vlasti Srbije, predvođene predsjednikom Aleksandrom Vučićem, nastavljaju voditi kampanju protiv Rezolucije, predstavljajući domaćoj javnosti da se priznavanjem genocida srpski narod proglašava genocidnim.
[related]1014693[/related]
Prema njihovoj ocjeni, takvim porukama vlasti i mediji pokušavaju cijeli narod pretvoriti u taoca politike koju je tokom devedesetih godina prošlog stoljeća vodio režim Slobodana Miloševića, uz podršku radikala Vojislava Šešelja i Aleksandra Vučića.
"Zaklanjanjem iza srpskog naroda, koji se u Rezoluciji UN-a i ne spominje, predstavnici režima prikrivaju ličnu, političku i moralnu odgovornost za svoju sramotnu prošlost aktivnih učesnika zločinačke politike devedesetih godina 20. stoljeća", poručile su Žene u crnom.
U saopćenju su iznesene i teške optužbe na račun Aleksandra Vučića, Ivice Dačića, Vojislava Šešelja i njihovih sljedbenika, koje organizacija povezuje s politikama i zločinima počinjenim tokom devedesetih godina.
Žene u crnom navode da je u Srbiji i dalje prisutan kontinuitet poricanja i državne politike negiranja genocida, uz zaštitu i glorificiranje ratnih zločinaca.
Ocjenjuju da je procesuiranje ratnih zločina praktično obustavljeno te da u javnom prostoru preovladava odsustvo saosjećanja sa žrtvama genocida, dok se osuđeni ratni zločinci predstavljaju kao heroji.
Organizacija je zatražila da Srbija prizna genocid u Srebrenici, prvenstveno kao čin poštovanja dostojanstva žrtava, ali i kao priliku za pridruživanje zajednici demokratskih zemalja Evrope i svijeta.
Od predsjednika Srbije i drugih predstavnika vlasti zahtijevaju da prestanu negirati genocid i druge ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama.
Žene u crnom traže i da negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina bude kvalificirano kao krivično djelo, kao i da 11. juli u Srbiji bude proglašen Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Zahtijevaju i uklanjanje murala kojima se širom Srbije veliča Ratko Mladić, pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici, te prekid politike miješanja Srbije u unutrašnja pitanja susjednih država.
Predstavnice Žena u crnom najavile su da će 11. jula učestvovati u komemoraciji i dženazi u Potočarima, gdje će zajedno s porodicama žrtava prisustvovati ukopu posmrtnih ostataka žrtava genocida.
