Brojna su pitanja koja se tiču Tuzlanskog kantona, a koja ujedno oslikavaju šire političke, ekonomske i društvene procese u Federaciji Bosne i Hercegovine – od statusa UKC-a Tuzla, putne deblokade, rudarske tranzicije i fiskalnih reformi, do pitanja saradnje među vlastima.
Građani ovog kantona - najmnogoljudnijeg i industrijski jednog od najznačajnijeg u Federaciji BiH, često s pravom traže konkretnije odgovore i jasniju podršku.
Tim povodom razgovarali smo s premijerom FBiH Nerminom Nikšićem – o najaktuelnijim temama koje se tiču i TK, ali i šire slike u kojoj se Bosna i Hercegovina danas nalazi.
U proteklih godinu dana, Vlada Federacije BiH je, kako kaže, uprkos brojnim izazovima i naslijeđenim problemima, odlučno krenula putem suštinskih ekonomskih reformi.
"Te reforme su bile neophodne kako bi se stvorio stabilniji, pravedniji i konkurentniji ambijent za sve – radnike, poslodavce i investitore. Zatekli smo minimalnu platu od 596 KM, a ona danas, dvije godine kasnije, iznosi 1.000 KM. Vanjski dug Federacije smanjili smo za gotovo šest indeksnih poena, sa zatečenih 24,3% na 18,6% BDP-a, koliko danas iznosi. U nominalnim iznosima u periodu 31.12.2022/31.03.2025. unutrašnji i vanjski dug FBIH smanjili smo za 171 milion. Ne samo da je to najniži nivo u regiji, već je među najnižima u cijeloj Evropi. Naravno da nas to čini ponosnim, jer su, usprkos lažima kojima se pokušava prikazati drugačije, ti brojevi neumoljivi", kaže Nikšić u razgovoru za Tuzlanski.ba.
Iz Vlade su, kako dalje navodi, ponosni i na set mjera koje su pokrenuli u cilju unapređenja radno-pravnog i fiskalnog okvira.
"Minimalna plata u iznosu 1.000 KM vraća bar djelimično dostojanstvo radnika kroz osiguravanje pravednije zarade za sve radnike. Ovo nije samo socijalna mjera već i poruka radnicima da ih poštujemo i da smo kao Vlada spremni štititi njihovo dostojanstvo. Paralelno s tim, radili smo na smanjenju fiskalnog opterećenja za poslodavce, kroz zakon o doprinosima koji predviđa njihovo smanjenje, kako bi se otvorio prostor za nova zapošljavanja, veće plaće i veću konkurentnost domaće privrede. Ova mjera stupila je na snagu praktično od jučer, od 1. jula", dodaje Nikšić.
[related]983743[/related]
Kaže da navedene mjere nisu izolovane, nego su dio šire fiskalne reforme u kojoj je fokus Vlade upravo na balansu između socijalne pravednosti i ekonomske održivosti.
"Znamo da nema jake države bez jake ekonomije, ali isto tako nema jake ekonomije bez zadovoljnog i sigurnog radnika", kaže dodavši da u narednom periodu, fokus rada Vlade ostaje upravo na ekonomskim reformama – modernizaciji poreznog sistema, digitalizaciji javne uprave, unapređenju poslovnog ambijenta, te jačanju socijalnih i razvojnih politika.
"Naš cilj je jasan: izgraditi Federaciju u kojoj se isplati raditi, ulagati i ostati. Svi ovi koraci dio su jednog većeg puta – puta prema ekonomski snažnijoj, socijalno osjetljivijoj i pravednijoj Federaciji BiH. I na tom putu ćemo istrajati", navodi.
Povećanje minimalne plate na 1.000 KM bio je potez koji je u startu izazvao mnogo rasprava - što je, prema riječima premijera, donekle i očekivano za ovako važnu reformsku mjeru.
"Podaci koje pratimo na dnevnoj osnovi pokazuju da smo imali dobro procjenu i da smo donijeli ispravnu odluku. Mogu se vidjeti i konkretni efekti: broj zaposlenih u Federaciji raste, naplata doprinosa bilježi porast, a povećava se i broj aktivnih poslovnih subjekata. Samo u prvih pet mjeseci ove godine, naplaćeno je više od 2,56 milijardi KM doprinosa, što je povećanje od više od 336 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine", pojašnjava.
Nakon povećanja minimalne plate usvojen je i zakon kojim se smanjuju doprinosi na teret poslodavaca.
"Prvi put nakon više od decenije, zbirna stopa doprinosa u FBiH umanjuje se za 13,25%, što predstavlja direktno rasterećenje troškova rada i jasan signal poslodavcima da Federacija stoji iza onih koji poštuju zakon i ulažu u radna mjesta. Ovo nije kraj, već nastavak jedne šire fiskalne reforme. Sljedeći koraci uključuju fiskalizaciju u realnom vremenu i dodatno smanjenje doprinosa, sve s ciljem da stvorimo održiv, predvidiv i pošten sistem koji koristi i radnicima i privredi", kaže Nikšić.
Uporedo se, navodi, traže i sistemska rješenja za povećanja penzija i unapređenje statusa ove kategorije društva koja trenutno živi na marginama jedva spajajući 'kraj s krajem'. Upravo u Tuzli penzioneri nerijetko održavaju i proteste s ciljem skretanja pažnje na težak položaj u kojem se nalaze tražeći od vlasti mjere koje će donijeti promjene.
"Uz jednokratne mjere koje planiramo provesti, kreiramo i sistemska rješenja koja prvo podrazumijevaju povećanje prihoda koja će osjetno povećanje penzija učiniti realnim. Povećanje prihoda nećemo ostvariti nikakvim dodatnim oporezivanjem, nego uvođenjem u zakonske tokove sivih tokova novca koji su predugo tolerirani, sve na štetu države i naših građana. Upravo ovakve reforme stvaraju osnov za sigurnije i stabilnije penzijske isplate u budućnosti. U saradnji sa udruženjima penzionera nastojat ćemo doći do potrebnih zakonskih izmjena kako bi postigli potreban balans realnog rasta penzija koji bi pratio rast plata i troškova života. Reformama pristupamo pažljivo, etapno i bez improvizacije. Nećemo donositi mjere koje ugrožavaju stabilnost sistema, ali ćemo i dalje biti Vlada koja ima hrabrosti donositi odluke koje mijenjaju stvari nabolje. Cilj nam je da i radnici, i poslodavci, i penzioneri osjete korist od promjena koje provodimo, jer samo tada možemo reći da su sve strane zadovoljne", ističe.
U Nikšićevom mandatu je uspostavljen i kanal "Zaštita radnika", a ova mjera se, kaže, pokazala kao ispravna odluka.
"Svi radnici trebaju znati da nisu sami i da imaju institucionalnu podršku u ostvarivanju svojih prava. Od polovine februara do danas zaprimljeno je više od 1.000 prijava koje se odnose na cijeli niz nepravilnosti, od neisplaćivanje minimalne plate, isplate dijela plate u koverti, neisplaćivanje toplog obroka i naknade za prevoz, itd. Prijave se proslijeđuju nadležnim institucijama na daljnju obradu, ili Federalnoj upravi za inspekcijske poslove ili Poreskoj upravi Federacije BiH koje imaju zadatak da izvrše provjere i poduzmu odgovarajuće mjere kako bi zaštitile prava radnika i spriječile daljnja kršenja radnih propisa", navodi.
Kanton s najvećim potencijalom – i najvećim problemima?
Između očekivanja građana i mogućnosti sistema, Tuzlanski kanton često ostaje zaglavljen. Kao takav godinama se suočava s nizom sistemskih izazova, iako se često ističe kao jedan od ključnih "motora" razvoja Federacije BiH.
Infrastruktura, zdravstvo, ekonomija - brojni su segmenti kojima treba posvetiti pažnju. Za početak, status upravljačke strukture UKC-a Tuzla u kojem se na godišnjem nivou liječi oko 50 hiljada pacijenata, još nije riješen, iako je i sudski rok za implementaciju prošao.
"Kada je riječ o Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli, svjesni smo složenosti situacije i činjenice da status upravljačke strukture još nije pravno usklađen, uprkos isteku roka koji je odredio Ustavni sud FBiH. Podsjećam da je Ustavni sud jasno utvrdio da je došlo do povrede nadležnosti Vlade FBiH prilikom donošenja rješenja o privremenom imenovanju Upravnog odbora UKC Tuzla od strane Vlade TK. Iako su problemi višegodišnji i slojeviti, proces rješavanja je započeo i očekujem da se konačno pristupi ozbiljno njihovom rješavanju. Formirana je zajednička radna grupa, a predstoji nam usaglašavanje ugovora kojim će se precizno regulisati međusobna prava, obaveze i odgovornosti Federacije BiH i Tuzlanskog kantona. Naravno da pacijenti ne zaslužuju biti taoci bilo čije politike. Očekujem usaglašavanje konačnog teksta ugovora, nakon čega bi trebao uslijediti i upis u sudski registar, u skladu s presudom Ustavnog suda", navodi Nikšić.
Vlada FBiH je, prema njegovim riječima, posvećena tome da se ovo pitanje konačno riješi.
"Jasno definisana upravljačka struktura nije samo pitanje nadležnosti već i preduslov za stabilno i kvalitetno funkcionisanje UKC-a Tuzla, u interesu svih građana koji ovise o uslugama ove ključne zdravstvene ustanove tercijarnog nivoa", dodaje.
Vezani članak
Kada su u pitanju ulaganja u zdravstvo, kaže da su budžetska izdvajanja značajno povećana i u 2025. godini.
"Tekući transfer Federalnom zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja povećan je za dodatnih 20 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, što jasno potvrđuje našu opredijeljenost ka boljoj i pravednijoj dostupnosti zdravstvenih usluga, naročito kada je riječ o skupim i kompleksnim medicinskim tretmanima. Dodatno, iz Budžeta FBiH planiran je transfer od 77 miliona KM, od čega će 70 miliona KM biti usmjereno na programe Federalnog fonda solidarnosti – što predstavlja najveće izdvajanje do sada. Također, po prvi put je planiran i novi, namjenski transfer od 45 miliona KM za kliničke centre u Federaciji, s ciljem modernizacije opreme i unapređenja kvaliteta zdravstvenih usluga na sekundarnom i tercijarnom nivou", ističe.
Na pitanje da li se razmatra model finansiranja koji bi omogućio pravedniju raspodjelu sredstava iz federalnog budžeta prema kantonima, s fokusom na ustanove koje opslužuju veći broj građana iz cijele regije, Nikšić kaže da se prihodi sa jedinstvenog računa koji pripadaju FBiH se raspoređuju na osnovu zakona o pripadnosti javnih prihoda gdje je u članu 6. navedeno da se za finansiranje funkcija FBiH raspoređuje 34,93%, za Kantone 51,23%, te za lokalne samouprave 8,43%.
"Namjerno naglašavam odnos procenata, gdje FBIH ima 17% prihoda manje u odnosu na kantone, ali su očekivanja javnosti od FBiH u smislu finansiranja socijalne, boračke, infrastrukturne i svake druge razvojne politike u najmanju ruku kao da imamo duplo više prihoda. Kada spomenute procente pretvorimo u iznose PDV raspodjele za 2024 godinu vidimo da od ukupno prikupljenih 4,1 milijarde KM za FBiH, 1,45 milijarde KM je uplaćeno u budžet FBiH, kantonima je proslijeđeno 2,088 milijardi, a nešto više od 350 miliona KM gradovima i opštinama. I pored toga, Vlada Federacije je kako prošle tako i ove godine osigurala 200 miliona KM za transfer kantonima, 50 miliona gradovima i opštinama, 36 miliona za podršku adaptaciji, rekonstrukciji i izgradnju sportskih objekata, 27 miliona poticaja za mala i srednja preduzeća, 10 miliona za kulturu, 183 milona poticaja poljoprivrednim proizvođačima, 511 miliona u prošloj godini, te 350 miliona u ovoj za održavanje penzija na dostignutom nivou i da ne nabrajam dalje", naveo je.
Kaže i da nakon prethodno navedenih iznosa, nije teško "sabrati i zaključiti da FBiH za sve obaveze što finansira ima na raspolaganju manje od milijarde KM, a kantonima se rasporedi više od 2,5 milijardi KM".
"Transferi kantonima, te opštinama i gradovima idu prema utvrđenim kriterijima ili ponuđenim projektima, tako da se ne mogu složiti kako nije pravedna jer se primjenjuje isto za sve u Federaciji. Na kraju, radi javnosti želim naglasiti dvije stvari, jer očigledno brzo zaboravimo kako je raspodjela novca prema kantonima određena kriterijima iz člana 9. Zakona o pripadnosti javnih prihoda, gdje je dominantna odrednica broj stanovnika 57%, zatim površina kantona 6%, broj učenika u osnovnom obrazovanju 24% i srednjem obrazovanju 13%. Da li su ovi kriteriji koji su davno doneseni i dalje aktuelni, ostavljam prije svega struci, a onda i politici da zajednički u narednom periodu prodiskutujemo međunarodne prakse u raspodjeli javnih prihoda", kazao je.
Kaže i da je ono što ova Vlada FBiH radi jeste da implementacijom online fiskalizacije kreira novi alat koji će kroz analitičke podloge i detaljne informacije kreirati puno jasniju sliku kada je u pitanju geografsko prikupljanje PDV, što će rezultirati inovativnijom analitičkom osnovom za pravedniji i transparentniji dijalog na temu raspodjele javnih prihoda.
Saradnja između Vlade FBiH i Vlade TK česta je tema među političkim akterima. Mnogi političari iz TK su nerijetko znali kazati da saradnja nije na dobrom nivou, da se mjesecima čeka na određene sastanke i odgovore te da treba raditi na poboljšanju. Nikšić, s druge strane, kaže da je saradnja korektna i funkcionalna, ali da kao i u svakoj saradnji, postoji prostor da bude još bolja, sadržajnija i strateški usklađenija.
"Tuzlanski kanton je jedan od najvažnijih industrijskih i demografskih centara u Federaciji, i kao takav ima ogroman razvojni potencijal, od energetike i rudarstva, preko obrazovanja i zdravstvenog sektora, do IT industrije i održivog turizma. Zadatak federalne Vlade je da podržimo kantone, uključujući i TK, u realizaciji projekata koji doprinose ekonomskom rastu, zapošljavanju i boljoj kvaliteti života građana. To znači da moramo raditi u partnerstvu, uz uzajamno uvažavanje i zajedničko planiranje.Posebno je važno na najbolji mogući način uskladiti razvojne prioritete, kako bi svaka uložena marka javnog novca imala maksimalan efekat. Zato ćemo u narednom periodu dodatno ojačati razmjenu informacija o strateškim projektima i zajednički rad na privlačenju investicija, kako domaćih tako i stranih. U konačnici, svi radimo za iste građane i naš zajednički uspjeh se mjeri time koliko su ti građani zadovoljni uslugama koje im pružamo, mogućnostima koje im otvaramo i ambijentom u kojem žive i rade", naveo je.
Još jedan od gorućih problema u Tuzlanskom kantonu jeste putna blokada. Naime Tuzlanski kanton kao jedno od središta privrede i izvoza i dalje nema ni kilometar autoputa, a godinama unazad se čini da građani samo slušaju obećanja, dok ispaštaju zbog putnih blokada.
"Svjesni smo da Tuzlanski kanton godinama trpi posljedice zapostavljanja kada je riječ o saobraćajnoj povezanosti. Zbog toga smo odlučni da taj trend promijenimo konkretnim ulaganjima i projektima. U fokusu ovog investicijskog ciklusa nalazi se jedan od najznačajnijih kapitalnih projekata u državi – izgradnja autoputa Tuzla–Brčko–Orašje, ukupne dužine 62 kilometra. Ovaj autoput kao nova saobraćajna trasa je važan pravac koji će povezati sjeveroistočni dio Federacije s glavnim evropskim koridorima i time otvoriti prostor za razvoj turizma, industrije, prekogranične saradnje i zapošljavanja. Samo za ovaj projekt do sada je osigurano više od 35 miliona KM, a Vlada Federacije BiH već je obezbijedila sredstva za eksproprijaciju nekretnina na dionici Maoča–Tuzla, konkretno za Lot V Čanići – Tuzla, u dužini od osam kilometara", kaže Nikšić.
Dodaje da ova ulaganja predstavljaju jasan zaokret u odnosu prema regiji koja je dugo bila na marginama infrastrukturnog razvoja.
"Autoput Tuzla–Brčko–Orašje neće ostati plan na papiru, to je projekt koji smo konačno pokrenuli i koji se realizira korak po korak. Građani su predugo čekali konkretne pomake, a sada napokon ulazimo u fazu stvarnih radova s ciljem da ovaj putni pravac u potpunosti završimo. Pored toga, za dionicu Šićki Brod – Đurđevik u 2025. godini planirano je 10 miliona KM za eksproprijaciju zemljišta, čime se stvaraju preduslovi za početak radova. Paralelno se ulaže i u urbanu saobraćajnu infrastrukturu, od završetka kružnog toka u naselju Slatina do novih saobraćajnih rješenja u Tuzli i okolnim općinama", navodi.
Šta će energetska tranzicija značiti za rudare?
Potencijalno zatvaranje rudnika i prelazak na obnovljive izvore energije obaveza je Bosne i Hercegovine koju mora ispuniti pred ulazak u EU. S obzirom na značaj rudarske industrije za gradove poput Tuzle, Banovića i Živinica, pitanje koje se nemaće jeste šta će biti sa rudarima - da li su rudari TK zaista prioritet kada je riječ o programima prekvalifikacije i zapošljavanja u kontekstu zelene tranzicije.
"Vlada Federacije BiH se odgovorno i strateški suočava s izazovima energetske tranzicije, vodeći računa o interesima rudarskih zajednica poput Tuzle, Banovića i Živinica, koje su decenijama oslonjene na ugalj. Rudari jesu i ostat će prioritet kada govorimo o javnim programima podrške u kontekstu zelene tranzicije. Ovo nije samo pitanje energetske politike – ovo je pitanje socijalne pravde i razvoja regije. Posebna pažnja posvećuje se mjerama socijalne zaštite i programima prekvalifikacije bivših rudara, kako bi im se omogućio prelazak u druge sektore tržišta rada. Cilj nam je da ovaj proces provedemo na human i ekonomski održiv način – prelaskom na ekološki prihvatljivije izvore energije, ali uz punu brigu o ljudima koji su gradili ovaj sektor. Pravedna tranzicija podrazumijeva ne samo zatvaranje rudnika, već i zbrinjavanje radnika te podršku razvoju lokalnih zajednica koje su svoj ekonomski rast temeljile na industriji uglja", kaže Nikšić.
U saradnji sa Svjetskom bankom, koja je već odobrila više od 160 miliona KM za finansiranje Projekta pravedne tranzicije na području Federacije BiH, otvorena je prilika za unaprijeđivanje energetske stabilnosti i nezavisnosti, uz provođenje pravedne i ekonomski poticajne tranzicije.
"Projekt obuhvata prenamjenu bivših rudničkih površina u Banovićima, Zenici i Kreki, podržava zatvaranje rudarskih jama u Zenici, a planirana je i instalacija postrojenja za obnovljive izvore energije na rudničkom zemljištu u Banovićima i Kreki – što će otvoriti nova radna mjesta i dati novu svrhu tim prostorima. Planirano trajanje implementacije projekta je od 2025. do 2030. godine", pojašnjava.
Još jedan od problema sa kojima se suočavaju rudari jeste neuvezivanje radnog staža. Nikšić kaže da Vlada Federacije BiH već nekoliko godina sistemski povećava izdvajanja za rudare, uključujući i sredstva za uvezivanje radnog staža.
"Samo u prethodne dvije godine osigurana su značajna sredstva koja su omogućila ostvarivanje prava za stotine radnika, a s tom praksom nastavljamo i dalje. Iako znamo da to ne rješava sveobuhvatan problem, jasno je da činimo konkretne korake kako bismo ispravili dugogodišnje nepravde", navodi.
Kada govorimo o rudnicima Kreka i činjenici da doprinosi radnicima nisu uplaćivani još od 2009. godine, premijer kaže da je važno reći da se radi o problemu koji se godinama ignorisao.
"Odgovornost za ovakvo stanje leži prije svega na prethodnim upravama rudnika, ali i u nedovoljnom nadzoru i izostanku pravovremene reakcije nadležnih institucija. Ovakvi problemi ne nastaju preko noći, ali mi smo na sebe preuzeli obavezu da ih sistemski riješimo. U nastavku mandata, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije posvetit će se ovom pitanju s još više pažnje. Fokus će biti na boljoj kontroli poslovanja rudnika, odgovornijem upravljanju, transparentnosti i zaštiti prava radnika. Rudari su temelj industrijskog razvoja Federacije i moraju imati osjećaj sigurnosti – kako u pogledu današnjih prava, tako i u pogledu svoje budućnosti u uslovima energetske tranzicije", ističe.
Vezani članak
Saradnja sa Republikom Srpskom
Republika Srpska kontinuirano najavljuje određene projekte i političke poteze koji su često u raskoraku s institucijama BiH, što utiče i na rad Federacije BiH, posebno jer je za premijerom RS-a je raspisana i centralna potjernica, a saradnja između premijera Federacije BiH i premijera Republike Srpske, bez obzira na političke razlike, bi, u određenim okolnostima, trebala postojati.
Pitali smo Nikšića postoji li institucionalni minimum koji se mora održavati, i na koji način te kakav je generalno njegov stav prema vlastima i situaciji u Republici Srpskoj.
"Federacija Bosne i Hercegovine ostaje opredijeljena očuvanju ustavnog poretka, poštivanju institucija države i jačanju međuentitetske saradnje na temelju zakona, međusobnog uvažavanja i konkretnih potreba građana. Svaki potez koji ide suprotno tom okviru, bilo da dolazi iz Republike Srpske ili bilo kojeg drugog dijela BiH, ne doprinosi ni stabilnosti ni napretku zemlje. Vlada FBiH koju vodim takve poteze ne može podržavati niti ignorisati. Naravno da političke razlike postoje, ali to ne smije biti prepreka za institucionalnu komunikaciju i tehničku saradnju na pitanjima koja su od interesa za sve građane, bez obzira na entitetske ili političke granice. Postoji minimum koji se mora održavati, a to je funkcionisanje institucija u okviru nadležnosti koje im pripadaju, te spremnost na dijalog bez ucjena, blokada i jednostranih poteza", kaže Nikšić.
Situacija u kojoj je za premijerom jednog entiteta raspisana centralna potjernica, svakako, navodi Nikšić, dodatno komplikuje odnose i kreira političku nestabilnost, ali to ne smije biti alibi za zaustavljanje rada institucija.
"Mi u Federaciji se fokusiramo na ono što je naš zadatak, konkretno na ekonomske reforme, poboljšanje životnog standarda i jačanje vladavine prava. Iako politička realnost u BiH često nije jednostavna, smatram da je saradnja moguća i poželjna, ali samo ako se zasniva na zakonitosti, poštovanju državnih institucija i iskrenom interesu za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine. Sve što ide mimo toga vodi u produbljivanje krize, a to nije put kojim ova zemlja treba ići. Pritom, naglašavam da naš pravosudni sistem i naše institucije zaštite ustavnog poretka imaju punu podršku institucija Federacije Bosne i Hercegovine, a za svaki oblik podrivanja države osuđujemo i institucionalno mu se suprotstavljamo demontiranjem inicijativa kojim se pokušava entitete staviti u ravan ili čak i iznad države Bosne i Hercegovine", zaključuje.
Svjetska dešavanja i posljedice na BiH
Globalni sigurnosni procesi su procesi koje Vlada FBiH svakodnevno prati s velikom zabrinutošću, kaže Nikšić.
"Bilo da je riječ o genocidu 21. vijeka u Gazi, ratu u Ukrajini, agresiji Izraela na Iran ili složenim odnosima velikih sila na Bliskom istoku – sve to pokazuje koliko je današnji svijet nestabilan i koliko je mir postao krhak. Mi u Bosni i Hercegovini, nažalost, jako dobro znamo kako izgleda kada međunarodna zajednica kasni s reakcijama i kada nedužni ljudi plaćaju cijenu tuđih interesa. Zbog tog iskustva, naša obaveza je da budemo dosljedni u osudi svakog oblika agresije, bez obzira odakle dolazila, te da jasno stanemo uz međunarodno pravo, humanost i univerzalne vrijednosti mira i pravde", kaže.
Kao društvo koje još liječi rane iz prošlosti, znamo koliko su dijalog, međusobno poštovanje i uvažavanje različitosti važni za sigurnost i suživot, dodaje on.
"Zato vjerujem da je naš put u budućnosti onaj koji vodi ka jačanju unutrašnje stabilnosti, regionalne saradnje i euroatlantskih integracija, jer su to okviri koji nam garantiraju sigurnost, razvoj i perspektivu za sve građane".
U svijetu koji se ubrzano mijenja, neutralnost prema patnji i nepravdi ne smije biti opcija, stava je premijer.
"Naša strana je strana mira, zaštite civila, vladavine prava i partnerstva s onima koji dijele te vrijednosti. Možda jesmo mala država, ali naša moralna obaveza i naša historijska iskustva nam ne dozvoljavaju da šutimo. Naš glas za pravdu i za žrtve svih oblika nasilja i nepravde smatram važnim upravo zbog naše istorije", zaključuje u razgovoru za Tuzlanski.ba.
