Nelegalno oružje i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti građana u Bosni i Hercegovini.
Iako su u proteklim godinama provedene mnoge policijske akcije koje su rezultirale zapljenom i uništavanjem hiljada komada naoružanja, stručnjaci upozoravaju da politička nestabilnost, strah, te slabosti u zakonodavnom i sigurnosnom sistemu zemlje i dalje podstiču trend posjedovanja nelegalnog oružja.
U posljednjim decenijama, svijet je suočen sa rastućim brojem nasilnih incidenata, uključujući ubistva i samoubistva, koji su postali ozbiljan društveni problem. Ovaj trend nije specifičan samo za pojedine regione, već je prisutan širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Jedan od ključnih faktora koji doprinosi ovom porastu je nelegalna upotreba oružja, koja se, nažalost, sve više širi u društvu.
Prema dostupnim podacima, u 2024. godini 12 žena postalo je žrtvom femicida. Isto toliko i 2023. godine, a nerijetko su ubistva počinjena upravo vatrenim oružjem. Počinioci su često bivši ili sadašnji partneri koji nelegalno posjeduju oružje. Ovi tragični slučajevi ukazuju na hitnu potrebu za rigoroznijom kontrolom pristupa oružju i boljom zaštitom žena od nasilja.
[instagram]https://www.instagram.com/p/DFsZ9JGIfhF/[/instagram]
Prema istraživanju Centra za sigurnosne studije, u periodu od 2020. do 2023. godine, 1431 osoba je počinila samoubistvo u BiH. Iako nisu sve osobe izvršile samoubistva uz upotrebu vatrenog oružja, oružje je često korišteno u takvim tragičnim događajima.
Prema Zakonu o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, član 371 jasno propisuje kazne za neovlašteno držanje, izradu, prepravljanje, prodaju, nabavku ili razmjenu vatrenog oružja i eksplozivnih materija.
"U slučaju da osoba neovlašteno posjeduje vatreno oružje, municiju ili eksplozivne materije, prijeti joj kazna zatvora do tri godine. Ako je riječ o većim količinama oružja ili municije, kazna može biti povećana od jedne do deset godina zatvora. Zakon također omogućava blaže kazne za one koji dobrovoljno predaju oružje nadležnim organima", stoji u Krivičnom zakonu FBiH.
Globalni indeks mira: BiH na 61. mjestu
Prema Globalnom indeksu mira (GPI), koji izdaje Institut za ekonomiju i mir iz Sidneja, Bosna i Hercegovina trenutno se nalazi na 61. mjestu.
Najveći izazovi s kojima se BiH suočava uključuju političku nestabilnost i lako dostupno oružje. Ovi faktori značajno ugrožavaju društvenu stabilnost i sigurnost građana, te mogu biti okidači za nasilje, uključujući oružane sukobe i ubistva.
Stručnjak za sigurnost, Safet Mušić, ističe za Tuzlanski.ba da nelegalno oružje u BiH ozbiljno ugrožava sigurnost građana, a posljedice su evidentne.
"Nelegalno oružje postaje posebno opasno kada dospije u ruke kriminalaca. U periodu od završetka rata, na stotine ljudi stradalo je od nelegalnog oružja, većina njih smrtno. Danas je situacija takva da je oružje u rukama organiziranih kriminalaca, koji ga koriste za likvidacije, nasilne pljačke, pa čak i za nasilje u porodici. Ovakvi incidenti samo pogoršavaju sigurnost i povjerenje građana u državne institucije", navodi Mušić.
Na pitanje o razlozima posjedovanja oružja, Mušić objašnjava da postoje dva glavna faktora: tradicija i osjećaj nesigurnosti.
"Jedan od ključnih razloga zbog kojih ljudi čuvaju oružje iz ratnih vremena je duboko ukorijenjena tradicija posjedovanja oružja. U mnogim slučajevima, ljudi ga drže zbog osjećaja nesigurnosti koji i dalje prevladava u zemlji. To je, nažalost, i rezultat političkih nesigurnosti i retorike koja doprinosi stvaranju atmosfere straha", tvrdi Mušić.
Mušić priznaje da politička nestabilnost ima svoje implikacije na osjećaj nesigurnosti među građanima, ali naglašava da se ne može direktno povezati s porastom posjedovanja nelegalnog oružja.
"Politička nestabilnost svakako doprinosi općem osjećaju nesigurnosti, međutim, nema dovoljno dokaza da se ona direktno povezuje s porastom posjedovanja nelegalnog oružja. Ipak, ne možemo potpuno isključiti mogućnost da neki ljudi iz straha zbog političkih dešavanja i nesigurnosti osjećaju potrebu za naoružanjem", objašnjava Mušić.
Mušić smatra da zakoni u BiH, iako općenito zadovoljavaju evropske standarde, nisu uvijek učinkoviti na terenu.
"Postojeći zakoni koji reguliraju posjedovanje legalnog oružja prilično su sveobuhvatni i zadovoljavaju minimalne evropske standarde. Međutim, problem leži u primjeni tih zakona. Kontrola posjedovanja oružja, naročito kada je riječ o provjeri mentalnog zdravlja onih koji žele nositi oružje, nije uvijek dosljedna. Zakoni su dobri, ali njihova primjena mora biti stroža i dosljednija. Dodatne periodične provjere za one koji posjeduju oružje mogle bi doprinijeti većoj sigurnosti", naglašava.
Ističe da, iako su aktivnosti vlasti u suzbijanju krijumčarenja oružja bile značajne, postoji prostor za poboljšanja.
"Dosadašnje akcije protiv krijumčarenja oružja pokazuju da postoji napredak, ali ima još mnogo prostora za aktivniji angažman. Iako se redovno nalaze zaplijenjena nelegalna oružja u akcijama protiv organiziranog kriminala, još uvijek nije postignuta dovoljna koordinacija među različitim policijskim agencijama na svim nivoima vlasti. Bolja saradnja i jasnija strategija mogli bi doprinijeti učinkovitijem suzbijanju krijumčarenja oružja", kaže Musić.
Problem nelegalnog oružja nije jedinstven za Bosnu i Hercegovinu, već je prisutan i u okolnim zemljama.
"Svi problemi koje imamo s nelegalnim oružjem nisu specifični samo za BiH, već i za susjedne zemlje. U tom kontekstu, važno je da BiH, zajedno s drugim zemljama u regionu, razvije zajednički pristup u rješavanju ovog problema. U tom smislu, podrška Europske unije mogla bi biti ključna. Također, trebalo bi razmisliti o strožim kaznama za nelegalno posjedovanje oružja, jer bi takva mjera mogla poslužiti kao odvraćajuća sredstva", zaključuje Mušić.
Vezani članak
Nakon masakra na Cetinju 1. januara, koji je šokirao Crnu Goru i region, zabilježen je povećan odziv građana na dugogodišnju kampanju "Poštuj život, vrati oružje". Ovaj tragični događaj, kada je Aco Martinović ubio 13 osoba, doveo je do značajnog povećanja broja dobrovoljno predanog oružja.
Od početka januara, građani su policiji predali 1.198 komada vatrenog oružja, više od 39.000 komada municije, 132 ručne bombe, kao i eksplozivne materijale. Uprava policije pozvala je građane da nastave predaju oružja, obećavajući im zaštitu od bilo kakvih pravnih posljedica, bez obzira na to da li je oružje legalno ili nelegalno u njihovom posjedu. Ovaj primjer Crne Gore jasno pokazuje koliko je važno sprovođenje preventivnih mera, kao što su kampanje za povrat oružja, u cilju smanjenja nasilja i obezbjeđivanja sigurnosti zajednice.
Kampanja "Poštuj život, ne oružje"
Kako bi se smanjio broj slučajeva nasilja povezano s vatrenim oružjem, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH, te Policija Brčko distrikta BiH, pokrenuli su kampanju "Poštuj život, ne oružje".
Kampanja ima za cilj podizanje svijesti o opasnostima posjedovanja vatrenog oružja, te apeluje na građane da predaju nelegalno oružje. Prema podacima, svaki šesti smrtni slučaj u BiH povezan je s vatrenim oružjem, a posebno zabrinjava činjenica da su žene primarne žrtve nasilja, s dvije trećine ubijenih žena koje su ubili članovi vlastite porodice.
Kontrola nelegalnog oružja u Bosni i Hercegovini zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje strožiju primjenu postojećih zakona, bolju koordinaciju između različitih sigurnosnih agencija, kao i saradnju s međunarodnim partnerima. Stručnjaci upozoravaju da je ključ u dugoročnoj strategiji koja se mora temeljiti na stabilnosti, odgovornoj primjeni zakona i obrazovanju građana o opasnostima posjedovanja nelegalnog oružja.
Samo kroz zajednički napor svih aktera moguće je značajno smanjiti prijetnju koju ovo oružje predstavlja za sigurnost zemlje.
