Proces preuzimanja hotela Zenit ni više od deset godina kasnije nije u potpunosti okončan.
Može li pravosnažna sudska presuda, uredno provedena privatizacija i milionska uplata u budžet biti nedovoljna da investitor preuzme imovinu koju je zakonito kupio? Upravo to pitanje već godinama prati slučaj hotela "Zenit" u Neumu, jedan od dugotrajnih privatizacijskih sporova u Bosni i Hercegovini.
Iako je kompanija Bingo još 2015. godine izabrana kao najbolji ponuđač za kupovinu 79,73 posto državnog kapitala u društvu HTD "Zenit-BRO" d.o.o. Neum, proces preuzimanja hotela ni više od deset godina kasnije nije u potpunosti okončan.
Privatizacija koja nikada nije završena
Agencija za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona sredinom 2015. godine raspisala je javni poziv za prodaju većinskog državnog kapitala u hotelu Zenit. Na tender je pristiglo više ponuda, a kao najbolja izabrana je ponuda kompanije Bingo iz Tuzle.
Osim kupoprodajne cijene od 2,5 miliona KM, Bingo se obavezao investirati dodatnih 30 miliona KM u obnovu i razvoj hotela, zadržati postojeće radnike te otvoriti nova radna mjesta u narednim godinama.
Umjesto realizacije ugovora uslijedile su višegodišnje pravne i administrativne blokade.
Vezani članak
Nakon što Agencija nije zaključila ugovor sa kupcem, uslijedio je sudski postupak koji je okončan pravosnažnom presudom Kantonalnog suda u Mostaru krajem 2023. godine. Sud je naložio zaključenje ugovora, uz odredbu da će sama presuda zamijeniti ugovor ukoliko Agencija ne izvrši svoju obavezu.
Kompanija Bingo je potom izvršila uplatu kupoprodajne cijene u budžet Hercegovačko-neretvanskog kantona, nakon čega je Općinski sud u Mostaru donio rješenje o upisu kompanije kao vlasnika 79,73 posto kapitala društva.
Nove žalbe uprkos sudskim odlukama
Ni nakon upisa vlasništva spor nije okončan.
Na doneseno rješenje žalbe su uložili Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona i Općina Neum, ali je Kantonalni sud u Mostaru 18. marta 2026. godine odbio njihove žalbe kao neosnovane i potvrdio prvostepeno rješenje o upisu vlasništva.
Istovremeno su se nastavile i političke tenzije oko hotela. Posebnu pažnju izazvala su dešavanja prilikom pokušaja održavanja sjednice Nadzornog odbora društva "Zenit-BRO", kada sjednica nije održana nakon okupljanja građana.
Vezani članak
Općina Neum i dalje tvrdi da joj pripada pet posto vlasništva, iako zvanični dokumenti jasno pokazuju da je Općina Neum izgubila status udjeličara u postupku privatizacije.
Tokom postupka revizije vlasničke transformacije 2014. godine taj udio uključen u državni kapital koji je kasnije bio predmet privatizacije. Na to su ranije ukazivali i nalazi federalnih revizora.
Općinske vlasti su uprkos tome i dalje aktivno ulagale žalbe i čak tražile raskid ugovora, iako više uopće nisu legitiman član društva. Nejasno je na osnovu čega se ovi procesi i dalje blokiraju s te adrese.
Veliki gubitak
Upravo zbog višegodišnjih blokada i odgađanja realizacije projekta, važno je spomenuti i to kakva je investicija propuštena.
Bingo je tokom proteklih godina izgradio reputaciju jedne od najvećih domaćih kompanija kada je riječ o spašavanju posrnulih preduzeća, modernizaciji proizvodnje i novim ulaganjima. Grupacija je u različite projekte revitalizacije domaće privrede investirala više od milijardu KM, a brojne kompanije koje su nekada poslovale s gubicima danas ponovo izvoze na strana tržišta.
Jedan od najpoznatijih primjera je tuzlanska Dita.
Vezani članak
Nakon preuzimanja fabrike u stečaju, Bingo je radnicima povezao radni staž, investirao značajna sredstva u obnovu proizvodnje i modernizaciju pogona te omogućio da se nekadašnji industrijski gigant vrati na tržište kao stabilna kompanija i izvoznik.
Shodno navedenom iz današnje perspektive može se samo pretpostaviti kakvu je transformaciju hotel Zenit mogao doživjeti da se proteklih deset godina bilo posvećeno njegovoj obnovi i razvoju, umjesto dugotrajnim sudskim sporovima i administrativnim preprekama.
Hotel sa bogatom historijom
Hotel Zenit izgrađen je kao projekat tadašnje Željezare Zenica.
Gradnja je započela sredinom osamdesetih godina, dok je hotel otvoren 27. maja 1987. godine. Prije rata bio je jedan od najvećih hotelskih kompleksa na bh. obali Jadrana i zapošljavao je nekoliko stotina radnika, uglavnom iz Zenice.
Tokom ratnih i poratnih godina uslijedile su brojne promjene vlasničke strukture, formiranje zajedničkog preduzeća "Zenit-BRO" te višegodišnji sudski sporovi koje je vodila Željezara Zenica osporavajući izvršenu transformaciju vlasništva.
Paralelno s tim procesima provedena je revizija privatizacije kojom je utvrđeno postojanje većinskog državnog kapitala, što je otvorilo put prodaji putem javnog tendera.
Otvorena pitanja
Posljednja dešavanja dodatno su otvorila pitanje funkcionisanja pravnog sistema u Bosni i Hercegovini.
Ako su provedeni tender, izvršena uplata kupoprodajne cijene, pravosnažne sudske presude i upis u sudski registar dovoljni za sticanje vlasništva, postavlja se pitanje zbog čega proces preuzimanja hotela ni nakon više od deset godina nije u potpunosti završen.
Istovremeno ostaje otvoreno i pitanje koliko su ovakvi višegodišnji sporovi uticali na razvoj turizma u Neumu, ali i kakvu poruku šalju potencijalnim domaćim i stranim investitorima o pravnoj sigurnosti ulaganja u Bosni i Hercegovini.
