Kako su društvene mreže dovele do digitalnog opterećenja: Plivati ili potonuti u moru informacija?

Vijesti konstantno "iskaču" jedna za drugom - politčke teme, senzacije, skandali, sport. Neke od objava dijeliš, neke možda prokomentarišeš, dok preko nekolicine njih pređeš kao da ih nema. Dok ispijaš prvu kafu, tvoj mozak je već prepun bitnih i nebitnih informacija. Otvaraš raznorazne linkove, rijetko koji pročitaš do kraja. Naravno, ispod vijesti podijeljenih na društvenim mrežama pronalaziš razne komentare, tvrdnje, debate. Tvoje skrolanje se i dalje nastavlja i u nekoliko trenutaka tvoje se raspoloženje promjeni nekoliko puta. Taj famozni algoritam ti konstantno oblikuje pogled na svijet, što vjerovatno i ne primjećuješ. Dan je tako tek počeo, a ti si već preplavljen informacijama koje vjerovatno nisi ni tražio.

Ovako mnogima danas započinju jutra. Belmin Tukić iz Tuzle kaže da iz tog razloga vijesti čita "površno".

"Primjetio sam da me detaljno čitanje vijesti, dok još dan nije ni počeo, opterećuje. Zato pogledam naslove, pročitam prvih nekoliko rečenica da vidim šta se dogodilo u međuvremenu i to mi bude dovoljno", kaže on.

Ovom temom bavila se i Anida Sokol, urednica i istraživačica u Mediacentru Sarajevo, koja je uradila zanimljivo istraživanje na temu "Polarizovano povjerenje javnosti u medije i društvene mreže" u kome je došla do podataka da javnost i danas najviše vjeruje televiziji.

"Uprskos rastu korištenja i populariziranja online medija u posljednjoj deceniji, rezultati Ipsove ankete pokazuju da se televizija ističe kao najkorišteniji izvor vijesti i informacija u Bosni i Hercegovini", pojašnjava Anida.

Kada govorimo o navikama publike, naročito među mladima, društvene mreže u Bosni i Hercegovini već su postale primarni izvor informacija, dok je televizija kako se i u istraživanju Anide Sokol navodi, i dalje medij kojem se u prosjeku najviše vjeruje.

Kakva je uloga novinara i medijskih kuća u "eri društvenih mreža"?

"Društvene mreže su u velikoj mjeri promjenile ulogu novinara, prije svega kao posrednika te su neminovno ubrzale širenje vijesti i informacija", - kažu iz Mediacentra Sarajevo.

Zahvaljujući algoritmu koji personalizuje čitanje putem društvenih mreža, i koji prati logiku ekonomije pažnje, prevelika količina informacija dovodi do preopterećenja samih čitatelja, objašnjavaju.

Većina medijskih organizacija smatraju društvene mreže ključnim za svoj rad, kako bi "ostvarile veći doseg i efikasnije komunicirale s publikom."

Novinari i medijske organizacije u posljednjoj deceniji su pod sve većim pritiskom, kako zbog pomenutih algoritama, tako i zbog platformi društvenih mreža koje na različite načine utiču na novinarsku profesiju i redakcije širom svijeta. Ne čudi, stoga, što su građani zbunjeni i preplavljeni brojem informacije koje sve rjeđe čitaju.

Ipak, da nije sve tako crno-bijelo, govori nam i primjer studenta završne godine pedagogije na Univerzitetu u Tuzli, Omara Karahodžića, koji čitanju vijesti pristupa drugačije od Belmina. Omar vijesti čita od početka do kraja.

"Generalno tome pristupam dosta temeljitije, pogotovo u situacijama gdje mi naslov i slika privuku pažnju i u tom trenutku zaista želim znati više o toj temi", pojašnjava Omar.

Konzumiranje sadržaja koji daju prednost zabavi nauštrb javnog interesa

Svakodnevno konzumiranje informacija utiče na formiranje javnog mnijenja.  Zbog toga je važno da su u medijima zastupljene teme od javnog interesa, obrađene na profesionalan, etičan i odgovoran način.

Diplomirana politologinja Lamija Kovačević iz Mediacentra kaže da "konzumacija velike količine sadržaja, na društvenim mrežama koje prioritet daju angažmanu i zabavi nad temama od javnog interesa, predstavlja ozbiljan problem za svako demokratsko društvo."

S druge strane, podizanje svijesti o medijskoj pismenosti postaje sve neophodnije, jer povećanjem upravo ovih vještina i znanja građani mogu kvalitetnije učestvovati u medijskim i demokratskim procesima.

Kovačević također smatra da je "potrebno uspostaviti saradnju različitih aktera, uključujući medije, organizacije civilnog društva, institucije i predstavnike društvenih mreža, radi izgradnje slobodnog i zdravog online okruženja."

Akt o digitalnim uslugama Evropske unije napravljen je u cilju unaprjeđenja sigurnosti i transparentnosti na internetu.

"Društvene mreže predstavljaju jedan od načina na koji publika ipak učestvuje u medijskim procesima", pojašnjava Lamija, i dodaje da će u budućnosti fond korisničkog sadržaja vjerovatno rasti, prateći i nove trendove sa umjetnom inteligencijom, što će uvelike uticati na oblikovanje javnog mnijenja.

"Važno je s druge strane znati, da medijski prostor koji predvode algoritmi dodatno potiču medije da objavljuju netačne, clickbait i senzacionalističke sadržaje. Pridržavanje profesionalnih standarda i novinarske etike veoma je važno u tom aspektu", zaključila je Lamija.

U vremenu u kome se svakom pruža mogućnost da postane "izvor", odgovornost za kvalitet informacija sve više prelazi i na same korisnike. Edukacija je važna kako bi znali da sposobnost prepoznavanja istine mora biti važnija od same brzine kojom do nje dolazimo.