Ostalo je još mjesec dana prije održavanja raspisanih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, a u javnosti su sve prisutnija nagađanja da bi izbori mogli biti odgođeni ili otkazani.
Vrši se pritisak na Ustavni sud Bosne i Hercegovine koji treba da se izjasni po apelaciji pravnog tima Milorada Dodika kojom se traži privremena mjera zabrane izvršenja presude, po kojoj je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-a, do konačne odluke Ustavnog suda BiH.
Igor Crnadak iz Partije demokratskog progresa (PDP) upravo je povodom glasina o odgađanju ili otkazivanju izbora i pometnji koju su te informacije donijele u javni prostor, bio u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
“Najkraći zaključak je da će izbori biti održani 23. novembra i nema nikakvih prepreka, problema ili pritisaka koji to mogu da promijene. Jedino Ustavni sud BiH, obaranjem presude, može da spriječi prijevremene izbore”, rekao je Crnadak.
Osnovni sud u Banjoj Luci zaprimio je akt Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) u kojem je dostavljeno pismo sutkinje Suda BiH Sene Uzunović sa presudama protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske, u kome se navodi da Milorad Dodik ne može obavljati niti funkciju predsjednika stranke, piše Detektor.
Dodik je i dalje na čelu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
U svom odgovoru, Osnovni sud u Banjoj Luci naveo je da je predmet dodijeljen u rad postupajućem sudiji.
"Sud će dalje postupati u skladu sa važećim zakonskim propisima. Ističemo da nemamo ovlaštenje da vršimo tumačenje pravnog položaja i trenutne pravne situacije u predmetu", naveli su za Detektor iz Osnovnog suda.
Sutkinja Sena Uzunović je u svom dopisu CIK-u koji je zaprimljen 20. oktobra upozorila da je presuda protiv Dodika postala pravosnažna 12. juna 2025. godine, te da on ne može obavljati nijednu službenu dužnost ili posao.
Uzunović je u svom dopisu istakla i da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi na "prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog."
Ona je u dopisu dodala kako političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica.
CIK je potom saopćio da je dopis sutkinje Uzunović, skupa sa presudama u predmetu “Milorad Dodik”, proslijeđen Osnovnom sudu u Banjoj Luci na “eventualno postupanje”, kao i Okružnom javnom tužilaštvu u Banjoj Luci, jer CIK ne registruje političke stranke i ne vodi registar političkih organizacija.
"To je nadležnost Osnovnog suda prema sjedištu političke organizacije", naveli su ranije.
Dodik je početkom augusta pravosnažnom presudom proglašen krivim da je, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Osuđen je na godinu dana zatvora i izrečene su mu mjere sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina. Zatvorsku kaznu je kasnije zamijenio novčanom.
Osim sutkinje Uzunović kao pojedinca, Sud BiH nije slao zvanična dodatna pojašnjenja Apelacionog vijeća.
