Korupcija se širi svijetom, čak i u snažnim demokratijama, upozorio je Transparency International u Indeksu percepcije korupcije za 2025. godinu.
Transparency International, nevladina organizacija sa sjedištem u Berlinu, objavljuje Indeks od 1995. godine, a njime rangira 182 države svijeta na osnovu podataka različitih privatnih kompanija i organizacija, uključujući i Svjetsku banku, podsjeća Hina.
U ovogodišnjem izdanju organizacija navodi da, u vremenu protesta Generacije Z protiv korupcije i opasnog nepoštivanja međunarodnih normi, Indeks pokazuje zabrinjavajuću sliku dugotrajne degradacije borbe vlasti protiv korupcije.
"Korupcija se širom svijeta pogoršava, pa čak i etablirane demokratije bilježe njen rast u vremenu slabljenja liderstva", upozorava Transparency, dodajući da je 2025. godine ocjenu iznad 80 dobilo samo pet država, dok ih je prije deset godina bilo 12.
Listu s 89 bodova predvodi Danska, a slijede je Finska, Singapur, Novi Zeland i Norveška. Najkorumpiranija država je Južni Sudan, a potom slijede Somalija, Venezuela, Jemen i Libija.
Bosna i Hercegovina sa rezultatom 34 ostaje daleko ispod prosjeka, zauzimajući 109. mjesto na svjetskoj listi.
"U Bosni i Hercegovini, politički utjecaj na imenovanja sudija je toliko duboko ukorijenjen da su brojni pokušaji da se on efikasno reguliše propali, uprkos činjenici da to stoji na putu integracije zemlje u EU", navodi se u izvještaju Transparency Internationala.
Hrvatska je, kao i 2024. godine, na 63. mjestu sa 47 bodova, nakon pada u odnosu na 2023. kada je imala 50 bodova. Najbolje stoji Slovenija, koja je na 41. mjestu, dok je najlošije rangirana Srbija na 116. mjestu, između Paname i Tajlanda. Mađarska je na 84., Crna Gora na 65., a Kosovo na 76. mjestu.
Transparency International upozorava da su Sjedinjene Američke Države pale na najnižu ocjenu od početka objavljivanja Indeksa, iako na taj rezultat još nisu u potpunosti uticala sva prošlogodišnja dešavanja, poput potkopavanja nezavisnosti pravosuđa.
Nevladina organizacija upozorava i na zastoj u borbi protiv korupcije u mnogim evropskim državama. Od 2021. godine, stanje se pogoršalo u 13 zemalja, dok je napredak zabilježen u samo sedam.
Transparency također ističe da dobra ocjena unutar neke države ne mora nužno odražavati njen uticaj na koruptivne prakse izvan vlastitih granica, navodeći kao primjer Švicarsku i Singapur, zemlje koje su kritikovane zbog omogućavanja transakcija "prljavog" novca.
