On smatra da je to nastavak projekta "Velike Srbije" koji datira još iz 1840. godine.
Bivši ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i bivši član Predsjedništva BiH, Haris Silajdžić, u intervjuu za Al Jazeeru govorio je o trenutnoj političkoj situaciji u zemlji, smatrajući da je najveća poslijeratna politička kriza posljedica velikodržavnog projekta Srbije.
On smatra da je to nastavak projekta "Velike Srbije" koji datira još iz 1840. godine.
"Ovo je nastavak starog projekta iz 1840. godine, kada je projekat 'Velike Srbije' prvi put javno objelodanjen, a kojim se šire njene zapadne i južne granice", izjavio je Silajdžić.
Smatra da je to glavni uzrok trenutnih problema u BiH i da ono što rukovodstvo Republike Srpske trenutno radi ima karakter secesije.
Silajdžić je također naglasio značaj multikulturalizma u Bosni i Hercegovini.
"Bosna i Hercegovina je duže od hiljadu godina bila država utočište za sve neželjene izbjeglice iz Evrope jer je smještena između istoka i zapada. Razvili smo bosansku paradigmu multikulturalnog, multireligijskog i multikonfesionalnog društva", rekao je, dodajući da je to zahtijevalo velike civilizacijske napore i pažljivo planiranje.
"To nije lako i potrebni su ogromni napori da bismo održali ovu civilizacijsku vrijednost", naglasio je Silajdžić.
Govoreći o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Silajdžić smatra da je ona neprirodna.
"Ovdje je lako biti ekstremista. Samo imajte parolu, marširajte i ubijte ljude. Za ono što smo mi napravili ovdje potrebno je imati strpljenje, pažljivo planiranje i dobar komšiluk", izjavio je, ukazujući na prijetnje koje BiH prijete zbog porasta ekstremizma i političke destabilizacije.
Smatra da Evropska unija pokušava da postane ono što je Bosna i Hercegovina bila do agresije.
"Mi nismo velika država, ali ova paradigma je velika paradigma, ne samo za nas, već za Evropu koja želi biti ono što smo mi već bili sve do agresije", kazao je Silajdžić, naglašavajući da BiH treba da bude uzor za Evropu u pogledu zajedničkog života u miru i međusobnog poštovanja različitih kultura.
Osvrćući se na poteze Republike Srpske, Silajdžić je rekao: "Na RS teritoriji pokušavaju ukloniti državne institucije BiH."
Iako smatra da domaće institucije adekvatno reaguju na te pokušaje, on nije zadovoljan odnosom Evropske unije prema ovom pitanju. "Evropa je razvila visok stepen senzibilnosti na 'zvona rata'. Opasnost leži upravo u tome što mi nismo neka od velikih država", upozorio je, naglašavajući da je potrebno veće angažovanje međunarodne zajednice u rješavanju ovog problema.
Govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu, Silajdžić je priznao da je postignuće bilo očuvanje BiH, ali smatra da trenutni ustavni poredak nije odgovarajući.
"Ne mislim da je Dejtonski mirovni sporazum sada odgovarajuća formula za Bosnu i Hercegovinu. Lično bih prihvatio ustav iz EU, Švicarske, Belgije. Ovo je proizvod rata, prolongirani prekid vatre", izjavio je, naglašavajući da bi Bosna trebala imati novi ustavni sistem zasnovan na četiri-pet regija koje bi bile zasnovane na prirodnim, demografskim i ekonomskim faktorima, a koje bi služile interesima građana.
Na kraju, Silajdžić je poručio: "Bosna i Hercegovina zaslužuje novi ustav, pažnju, a ne ono što sada ima. Mi nismo napravili Berlinski zid čiji su se dijelovi obrušili na Bosnu i Hercegovinu i sada ispod njih teško dišemo."
Dodao je da nova generacija u BiH želi život, a ne mitologiju i kultove smrti, te da, ako se promijeni režim u Beogradu, to može donijeti promjene i u BiH.
