Gledajući kraj augusta ove u odnosu na kraj augusta prošle godine, štednja na bankama porasla je za 3,39 milijardi maraka.
Uprkos postojanju mogućnosti investiranja u nekretnine, zlato ili neke druge oblike koji eventualno mogu povećati vrijednosti ličnih sredstava, čini se kako se veliki broj građana Bosne i Hercegovine odlučuje na one modele štednje koji su, dugoročno gledano, najsigurniji, iako ne nužno i najisplativiji.
Riječ je o depozitima u bankama, koji iz mjeseca u mjesec, pa i na godišnjem nivou, bilježe značajan rast, a podatak kako su žitelji zemlje u godinu dana u bankama ostavili 1,91 milijardu maraka, kao i da na bankama imaju ukupno 18 milijardi i 767,2 miliona maraka, dovoljan je dokaz za navedenu tvrdnju.
Povjerenje
Takvo što jasno upućuje na visoko izraženo povjerenje u bankarski sistem u BiH, koji je stabilan, snažan i dokazano otporan na vanjske promjene i uticaje koji se često reflektiraju na neke druge ekonomske segmente. Međutim, rast štednje valja promatrati i kroz prizmu trenutne neizvjesne ekonomske situacije prouzročene geopolitičkim nestabilnostima, napetostima, poremećenim lancima snabdijevanja... Rekordna cijena zlata samo je jedan od indikatora nestabilnosti, a u takvim okolnostima najveći dio građana BiH svoj novac usmjerava prema sigurnim opcijama, navodi Vecernji.ba.
Naravno, za ulagati u zlato potrebna su i specifična znanja te određeni preduslovi tako da ne treba čuditi izražen rast depozita u bankama. Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni depoziti na kraju augusta iznosili su 36,04 milijarde maraka te su, u odnosu na kraj jula, povećani za 395,9 miliona maraka.
Gledajući mjesečni nivo, najveće povećanje depozita zabilježeno je kod privatnih preduzeća (194,3 miliona maraka), a onda slijede depoziti stanovništva, koji su za mjesec dana uvećani za 169,7 miliona maraka. Rast depozita bilježe i vladine institucije (25,2 miliona maraka), nefinansijska javna preduzeća (5 miliona maraka), dok je štednja ostalih domaćih sektora povećana za 1,7 miliona maraka.
Gledajući kraj augusta ove u odnosu na kraj augusta prošle godine, štednja na bankama porasla je za 3,39 milijardi maraka, pri čemu najveći dio otpada na depozite stanovništva (već spomenutu 1,91 milijardu maraka).
Vladine su institucije na drugom mjestu s deponiranih 787,8 miliona maraka, a slijedi štednja privatnih preduzeća koja je narasla za 632,8 miliona maraka. Ostali domaći sektori bilježe rast štednje od 163 miliona maraka, dok su depoziti nefinansijskih javnih preduzeća smanjeni za 105,1 milion maraka.
Kreditno kretanje
Rast štednje na godišnjem nivou prati i godišnji rast zaduženja, no i dalje u manjem iznosu u odnosu na depozite. U godinu dana krediti su porasli za 2,39 milijardi maraka, i to, očekivano, najviše među stanovništvom (1,37 milijardi maraka), a na drugom mjestu su krediti privatnih preduzeća koji su uvećani za 680,1 milion maraka. Nefinansijska javna preduzeća bilježe kreditni rast od 153,2 miliona maraka, a vladine institucije za 96,9 miliona maraka. Konačno, domaći sektori su u godinu dana zaduženiji za 87,6 miliona maraka.
Zanimljivost možemo primijetiti na mjesečnom nivou (kraj augusta u odnosu na kraj jula), gdje je došlo do smanjenja kreditnog rasta kod vladinih institucija za 110 miliona maraka, privatnih preduzeća za 20,2 te nefinansijskih javnih preduzeća za 6,8 miliona maraka.
Gledajući ukupnu sektorsku strukturu kredita, na prvom su mjestu stanovnici BiH s iznosom od 27 milijardi i 443,4 miliona maraka, slijede privatna preduzeća s ukupnim kreditima od 11 milijardi i 103 miliona maraka, kao i vladine institucije s iznosom od milijardu i 296,7 miliona maraka.
Javna preduzeća zadužena su u iznosu od 730 miliona maraka, dok krediti ostalim domaćim sektorima iznose 367 miliona maraka.
Kreditni rast, koji je najizraženiji kod sektora stanovništva, progovara o davno utvrđenim razlozima – slaba kupovna moć građana i neusklađenost visine primanja s inflacijskim šokovima razlozi su zbog kojih građani pribjegavaju kreditnom zaduženju kao jedinom obliku saniranja brojnih finansijskih obaveza s kojima su suočeni, počevši od tekuće potrošnje i sezonskih izdataka pa do nepredviđenih ulaganja.
