Predsjedništvo HNS-a BiH na sjednici razgovaralo je o ključnim političkim pitanjima i infrastrukturnim projektima koji mogu oblikovati budućnost zemlje.
Predsjedništvo HNS BiH održalo je sjednicu na kojoj je razmatrana aktualna politička situacija u Bosni i Hercegovini te pitanja prostornog planiranja, s posebnim naglaskom na projekte Južne plinske interkonekcije i Jadransko-jonskog prometnog koridora.
Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović kazao je kako je članove Predsjedništva informisao o razgovorima koji se vode između političkih stranaka okupljenih oko HNS-a i drugih političkih aktera, dodavši kako je iduća sjednica planirana za početak marta, kada bi trebalo biti definisano zajedničko djelovanje članica HNS-a na izborima.
Kratko je prokomentarisao izjavu Karen Pierce, bivše ambasadorice Ujedinjenog Kraljevstva u SAD-u, koja je kazala da ima razumijevanje za probleme s kojima se suočavaju Hrvati, prije svega pitanje Izbornoga zakona.
"Mislim da je Pierce jako dobro informisana o odnosima u BiH. Takve izjave ste mogli već čuti od dužnosnika iz Evropske unije i dužnosnika Sjedinjenih Američkih Država. Ja sam nepopravljivi optimist, dok većina drugih kolega u Predsjedništvu HNS-a i nije baš. Mi imamo dva ili tri mjeseca ispred sebe kada to pitanje možemo jednostavno riješiti, bar u onom elementu gdje se bira hrvatski član Predsjedništva", smatra Čović.
Naveo je i kako HNS ima svoj prijedlog koji već dugo stoji u Domu naroda u Parlamentu te da čekaju kvalitetnu većinu u Domu naroda i "dobru volju bošnjačkih predstavnika" kako bi se ovo pitanje riješilo.
"U naredne dvije sedmice bit će jako puno razgovora između različitih političkih opcija u BiH i različitih institucija bošnjačko-hrvatskog naroda i predstavnika srpskog naroda kako bi otklonili ključne probleme nefunkcionisanja institucija BiH, a to je prije svega Izborni zakon i legitimno predstavljanje hrvatskog naroda, jer druga dva naroda su to već osigurala svojom brojnošću i podjelama kakve danas imamo u Ustavu BiH", navodi predsjednik HNS-a BiH.
Čović se osvrnuo i na Plan rasta za Zapadni Balkan, ocijenivši kako još nema dovoljno političke volje i dogovora da dokument dobije potrebnu potporu u Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini.
"Nema dovoljno političke mudrosti i volje ili dogovora da to prođe Vijeće ministara i dva doma parlamenta. Zadnji put pokušavali smo to u Domu naroda, skidajući s dnevnog reda nekih stotinjak tačaka i desetak zakona. Međutim, onda je došlo do nadmudrivanja. Nadam se da se neće tako nastaviti i da ćemo plan rasta definisati kao jedan naš prioritet", izjavio je.
Predsjednik HNS-a BiH kazao je kako je jedna od današnjih tema bila ona prostornog planiranja u Federaciji, posebno jer se u BiH planiraju veliki projekti poput Južne plinske interkonekcije (JPI) i Jadransko-jonskog prometnog koridora.
"Evo hoćemo Južnu plinsku interkonekciju i svi govorimo da ćemo za par mjeseci sporazum potpisan između Republike Hrvatske i BiH. Neka mi neko kaže kako to staviti u prostorne planove, a da nije koordinirano, to nije lokalni projekat. Taj koridor oko sebe, prema standardima koji danas vrijede u Evropi, traži trideset metara prostora u kojem ne smije biti ništa drugo, pa ni sadnica, a kamo li neki od objekata", naglašava Čović.
Poručio je kako se uprkos svim problemima moraju usuglasiti.
"Znamo da je u projektu zamišljeno da taj plinovod i cjevovod bude iznad zemlje, ne kao u Hrvatskoj ispod zemlje, što znači da će biti vrlo izložen, treba vidjeti kako zaobići rijeke, objekte, mostove, saobraćajnice i sve to. Znači, mora se zajednički sjesti i pokušati naći najracionalnije rješenje", ističe Čović.
Slična je stvar i s Jadransko-jonskim koridorom.
"Autoceste (FBIH) već traže kako riješiti pitanja zemlje, od one dodirne tačke koja je unaprijed zadana između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, kako je provesti kroz Popovo polje i dovesti do Počitelja da se nasloni na Koridor Vc, ali time i na autocestu s Hrvatskom", zaključio je Čović.
