Uprkos rastućoj potrebi za stranim radnicima, administrativne prepreke i složene procedure otežavaju njihov dolazak.
Dok radnici iz Bosne i Hercegovine masovno odlaze u inostranstvo u potrazi za boljim uslovima života i rada, praznine koje za sobom ostavljaju pokušavaju se popuniti radnom snagom iz drugih zemalja.
Uvoz stranih radnika više nije novost, a za narednu godinu predviđeno je izdavanje 7427 radnih dozvola. Poslodavci smatraju da će ta brojka biti dovoljna s obzirom na nisku privrednu aktivnost. Najveća potražnja očekuje se za radnicima u građevinarstvu, mesarima, pekarima i kuharima.
Raspodjela kvota
Prema nacrtu odluke o godišnjoj kvoti za zapošljavanje stranaca u 2026. godini, koji je pripremilo Ministarstvo civilnih poslova BiH, predviđeno je da se u Federaciji BiH zaposli 4500 stranih radnika, u Republici Srpskoj 2000, a u Brčko distriktu 927 radnika.
Od ukupnog broja, 2350 dozvola odnosi se na produženje već izdatih dozvola, dok je 5077 predviđeno za novo zapošljavanje.
"Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produženje postojećih iznosi 2350: u FBiH 1500, u RS 500, a u Brčko distriktu 350. Broj novih radnih dozvola je 5077: u FBiH 3000, RS 1500 i Brčko distrikt 577", navodi se u odluci.
Kako navodi Ministarstvo civilnih poslova BiH, donošenjem ove odluke zadovoljavaju se potrebe tržišta rada u zemlji, uz veću kontrolu i smanjenje neprijavljenog rada stranih državljana, bez ugrožavanja domaće radne snage.
"Godišnje kvote određuje Vijeće ministara BiH u skladu s migracionom politikom i stvarnim stanjem na tržištu rada", pojašnjavaju iz Ministarstva.
Nedostatak radne snage sve izraženiji
Predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić ranije je upozorio da bi BiH tek mogla osjetiti ozbiljan nedostatak radne snage, te da bi za nekoliko godina moglo nedostajati i do 100.000 radnika.
Kada se uporedi prijedlog kvota za 2026. godinu s prethodnom godinom, vidi se da je za narednu godinu predviđeno 198 dozvola više. Broj za RS ostaje isti, FBiH dobija 10 više, dok Brčko distrikt bilježi porast od čak 188 novih dozvola.
Ko su strani radnici u BiH i gdje rade?
Najčešće dolaze iz azijskih zemalja poput Bangladeša, Pakistana, Indije i Nepala, ali i iz susjednih balkanskih država. Angažovani su uglavnom u građevinarstvu, ugostiteljstvu, tekstilnoj industriji i pomoćnim poslovima u raznim uslužnim djelatnostima.
Za poslodavce su stranci često jedina opcija, posebno kada su u pitanju fizički zahtjevni i slabije plaćeni poslovi koje domaći radnici uglavnom izbjegavaju ili za njih traže posao vani.
U 2024. godini, udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih iznosio je samo 0,7%. Izdato je oko 5798 važećih radnih dozvola – većina za novo zapošljavanje i produženje postojećih dozvola, piše Večernji.ba.
Najtraženiji sektori i porijeklo radnika u 2024. godini
- Građevinarstvo: 1305 dozvola
- Prerađivačka industrija: 844
- Uslužne djelatnosti: 709
- Hotelijerstvo i ugostiteljstvo: 570
- Po državljanstvu, najviše dozvola izdato je radnicima iz: Turske, Nepala, Srbije, Indije i Bangladeša.
Iako broj dozvola raste (npr. 4586 u 2023. prema 5798 u 2024.), njihov ukupni udio u radnoj snazi i dalje je veoma nizak, što znači da za sada strani radnici ne čine značajniji segment tržišta rada u BiH.
Međutim, struktura sektora u kojima rade i zemlje iz kojih dolaze pokazuju jasan trend rasta uvoza radne snage, posebno u djelatnostima gdje domaći radnici sve rjeđe ostaju.
