Komentarisao je i situaciju na BHRT-u, ističući da želi stabilan javni RTV sistem koji neće biti televizija jedne politike ili jednog naroda.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je nakon sjednice stranačkog predsjedništva, izjavio kako se u Bosni i Hercegovini "neke stvari trebaju redefinisati", pa čak ako je to potrebno i Dayton.
Na sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH razgovaralo se o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, funkcionisanju vlasti na svim nivoima te utjecaju geopolitičke situacije na našu državu.
Jedna od tema bili su i izbori koji se održavaju ove godine, a Čović je najavio da će najjača hrvatska stranka u Bosni i Hercegovini svog kandidata ili kandidatkinju za Predsjedništvo BiH potvrditi nakon naredne sjednice Središnjeg odbora, vjerovatno u martu ili aprilu.
"Imamo jako puno aktivnosti jer smo u izbornoj godini, predstavljeno je ono što smo uradili te ciljevi koji nas očekuju. Vjerujemo da će naše djelovanje polučiti adekvatne rezultate. Radimo ozbiljno, imali smo klauzuru u oktobru prošle godine, definirali smo ciljeve i politike, a na narednoj sjednici Središnjeg odbora usvojit ćemo strategiju te obznaniti našeg predstavnika za člana Predsjedništva BiH", izjavio je predsjednik HDZ-a BiH.
Osvrnuo se i na objavu Michaela Flynna, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika, koji je na društvenoj mreži X poručio "kako je vrijeme da se redefinira Dayton".
"Apsolutno je vrijeme za to što je rekao gospodin Flynn. Mir i stabilnost, Ustav Bosne i Hercegovine, poštivanje potpune ustavne jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, legitimno predstavljanje i rad na projektima koji bi osigurali da se nešto takvo dogodi", kazao je Čović.
Najavio je i skoru posjetu delegacije HDZ-a BiH Briselu, a moguće i Washingtonu, na kojoj će se razgovarati o tim temama.
Osvrnuo se i na Rezoluciju Vijeća Evrope o Bosni i Hercegovini, koja je, prema Čovićevim riječima, također ukazala na potrebu da se urede neka pitanja o kojima HDZ BiH već dugo govori.
"Bosna i Hercegovina, da bi otvorila vrata Evropske unije, mora redefinirati neke svoje stvari, mora osigurati zaštitu prava kroz legitimne izbore članova Predsjedništva, domova naroda, a po istom tom modelu i niz drugih pitanja."
Čović je ponovio da se izmjenama Izbornog zakona BiH mora spriječiti mogućnost preglasavanja Hrvata.
"Treba riješiti pitanje Izbornog zakona, da se više nikada ne bi preglasavali Hrvati i birala dva bošnjačka člana Predsjedništva. Odnosno, potrebno je redefinirati i Ustav BiH. Jasno je da to sami ne možemo uraditi, bez podrške najvećih administracija u svijetu to je nemoguće", poručio je Čović.
Predsjednik HDZ-a BiH komentarisao je i Južnu plinsku interkonekciju, kazavši da će taj projekt sada ići ubrzanim tempom.
"Stvari su se promijenile i danas razgovaramo o kompanijama iz SAD-a koje imaju interesa, u manjem dijelu za plinsku interkonekciju, a mnogo više u oblasti energetike. Činjenica je da će Južna plinska interkonekcija ići dinamičnije nego do sada. Vlada će morati odmah izmijeniti Zakon o JPI, iz kojeg će 'nestati' BH Gas. U naredna tri mjeseca morat ćemo imati sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH kako bi se to moglo realizirati", rekao je.
Čović navodi da Amerikanci imaju na umu i druge projekte.
"Partner koji je ponudio da bude nosilac, odnosno koncesionar projekta JPI ima ambiciju da realizira plinifikaciju Republike Hrvatske i BiH, ne samo u okviru JPI, nego da ta infrastruktura pokriva i značajan dio istočne Evrope. Partner je u istom paketu ponude zatražio mogućnost izgradnje tri plinske centrale – jedne u Mostaru, druge u Kaknju i treće u Tuzli, svake snage po 400 megavata. To je 1.200 MW instalirane snage i jasno je da se ta kompanija želi baviti energetikom u cjelini", dodao je Čović.
Američkim kompanijama interesantni su i aerodromi u Mostaru i Sarajevu.
"Projekt koji se dalje želi vezati za njihovo učešće ovdje su aerodromi u Mostaru i Sarajevu, gdje ista kompanija sa svojim partnerima želi koncesiju na oba aerodroma. Vrlo rado smo prihvatili razgovore kada je riječ o Aerodromu Mostar, jer je on u vlasništvu Grada Mostara i tu su već započeti razgovori. Na isti način smo iskazali dobru volju za razgovore s Vladom FBiH, s obzirom na to da je Vlada FBiH vlasnik Aerodroma Sarajevo", izjavio je Čović.
Dodao je da ovi američki projekti u Bosni i Hercegovini imaju njegovu punu podršku.
"Administracija i biznis su snažno povezani, sve je to vezano za ekonomiju. Dao sam podršku ovim procesima iz razloga što tamo gdje dođe američki kapital, koji ovdje ostaje 20, 30 ili 50 godina, to područje na neki način postaje predmet zaštite svake američke administracije. To je dobra stvar za BiH, jer tada s više povjerenja možemo gledati u vrijeme koje je pred nama. Vjerujem da tada nikome ovdje neće pasti na pamet nikakve igre, bilo lokalne ili globalne", smatra predsjednik HDZ-a BiH.
Prema njegovim riječima, tu nije kraj interesa američkih kompanija za investiranje u Bosni i Hercegovini.
"S drugom korporacijom razgovarali smo o koridorima autoceste Vc na području Hercegovine i veoma su zainteresirani za ulaganje u tu cestu i njeno povezivanje s jadransko-jonskim koridorom. Taj spoj bi išao od granice s Crnom Gorom, preko Popovog polja, pored Stoca i Počitelja, te bi se nadovezao na koridor Vc i Hrvatsku. To je izuzetno značajan strateški projekt za BiH", naglasio je Čović.
Komentarisao je i situaciju na BHRT-u, ističući da želi stabilan javni RTV sistem koji neće biti televizija jedne politike ili jednog naroda.
"Politika se, očigledno, bavi javnim RTV servisom. Mi smo tu vrlo jasni – želimo stabilan javni sistem i stabilnu BH televiziju. Izbjegavat ćemo bilo kakva politikanstva i populističke ideje o tome kako pomoći. Ako se želi pomoći BHRT-u, onda ne treba donositi zaključke u jednom od domova koje niko nikada neće provesti. Potrebno je ozbiljno sjesti i to pitanje riješiti kroz jasnu zakonsku regulativu, organizacijski i finansijski. BHRT nije televizija jedne politike, jedne stranke i jednog naroda", zaključio je Čović.
