"Naša maslina zbog toga danas ima mnogo više grana vodopija i štetnika", kazao je slikovito Čović.
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović u utorak je u Zagrebu, na predstavljanju zbornika "Hrvati u dejtonskoj BiH – stanje i budućnost", trideset godina od potpisivanja tog sporazuma, nazvao Dejton "nesavršenim mirom", te izrazio optimizam da će Bosna i Hercegovina do kraja godine usvojiti zakone potrebne za otvaranje pregovora s Evropskom unijom.
Zbornik od oko tristo stranica, u kojem je svoje viđenje "dejtonske BiH" iz perspektive hrvatskog naroda iznijelo dvadesetak stručnjaka, predstavljen je u Matici hrvatskoj u Zagrebu, nakon što je krajem prošlog mjeseca, na dan parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma prije tačno 30 godina, predstavljen i u Mostaru.
"Ovaj zbornik će pomoći da se sagleda kakva je zaista stvarnost u Bosni i Hercegovini danas, te da doprinese promjeni i preobrazbi stanja u toj državi", kazao je uoči predstavljanja predsjednik Hrvatske akademije za nauku i umjetnost u BiH Mladen Bevanda, izdavač ovog izdanja.
Čović, koji je glavni i odgovorni urednik zbornika, kazao je da autori dijele zajedničko uvjerenje da se u Bosni i Hercegovini mora razmišljati o "konsocijacijskoj budućnosti", odnosno o "federalizmu" koji će osigurati jednak glas svim trima konstitutivnim narodima.
"Bilo kakvo skretanje prema građanskom, unitarističkom konceptu, zasnovanom na brojnosti jednog naroda, vratit će nas odmah na početak", poručio je Čović.
Naglasio je da je trećina radova u zborniku posvećena budućnosti BiH i prijedlozima njene reorganizacije.
Dejtonskim mirovnim sporazumom, potpisanim 14. decembra 1995. godine u Parizu, BiH je dobila "nesavršeni mir", a sada je, kako je rekao, na političkim akterima da shvate da ta zemlja ima "svoju posebnost", koja se može prepoznati i u "demokratijama poput Belgije ili Švicarske".
"Još uvijek ima onih koji nastoje da BiH izgubi svoja tri osnovna sadržaja – za mene najvrednije stvari – tri različita identiteta koji su bogatstvo BiH", kazao je Čović tokom obraćanja.
Istakao je da se "nesavršenost" dejtonskog okvira vidi i u aktuelnoj blokadi vlasti u BiH, koja onemogućava usvajanje reformskih zakona bez kojih zemlja ne može otvoriti pristupne pregovore s Evropskom unijom.
Predsjednik HNS-a BiH izrazio je duboku vjeru da će ti zakoni biti usvojeni do kraja godine, "uprkos svim iskušenjima koja još postoje".
"Naš ministar pravde na državnom nivou nudi konstruktivna rješenja koja mogu pomiriti tri strane, ali i zadovoljiti evropske standarde", rekao je optimistično Čović.
"Moramo razgovarati – nikoga ne možemo ostaviti po strani", dodao je, najavivši da će naredne sedmice razgovarati sa srpskim predstavnicima u Banjoj Luci.
U svom govoru Čović je Bosnu i Hercegovinu usporedio s maslinom – stablom koje ne zahtijeva mnogo vode.
"Problem te masline je što ju je svako ko je prolazio pored nje zalijevao kako je stigao", rekao je, misleći posebno na one koji su se "proglasili ekspertima".
"Naša maslina zbog toga danas ima mnogo više grana vodopija i štetnika", kazao je slikovito Čović, dodavši da to ide na štetu "tri ključne grane" tog stabla.
Bevanda je, s druge strane, bio pesimističniji:
"Tri naroda su sve udaljenija, sve je više nepovjerenja i razdora. Srećom, to se još uvijek ne prenosi među obične ljude, koji imaju kulturu dobrosusjedstva i kojima je dosta svega ovoga što se dešava. Rat niko ne priželjkuje, osim huškača – pojedinaca koji dobro profitiraju na zavađanju naroda".
