Iako je historijski vezan za snažne sindikalne pokrete i zahtjeve za poštene uslove rada, način obilježavanja ovog datuma uveliko se promijenio.

Borba za prava ili praznični duh: Kako se danas obilježava 1. maj u BiH i u svijetu
Foto: Ilustracija

Dok se širom svijeta 1. maj obilježava kao simbol borbe za radnička prava, u mnogim zemljama danas poprima i drugačije značenje – od dana protesta i političkih poruka do opuštenog prazničnog duha i druženja.

Iako je historijski vezan za snažne sindikalne pokrete i zahtjeve za poštene uslove rada, način obilježavanja ovog datuma uveliko se promijenio. U nastavku donosimo pregled kako se 1. maj danas obilježava u Bosni i Hercegovini, ali i u drugim zemljama Evrope – od Francuske do Italije – gdje tradicija ovog praznika i dalje nosi snažne društvene i političke poruke.

Kako se 1. maj danas obilježava u Bosni i Hercegovini?

U Bosni i Hercegovini, 1. maj se i dalje obilježava kao državni praznik, ali bez velikih sindikalnih okupljanja kakva su nekada bila prepoznatljiv dio. Mnogim građanima ovaj datum znači dan odmora, izlet u prirodu, roštilj s prijateljima i bijeg iz svakodnevice, dok je radnička borba često zaboravljena u sjeni ekonomske neizvjesnosti, političkih kriza i sveprisutne borbe za osnovnu egzistenciju.

Međutim, radnici u javnom i privatnom sektoru i dalje se suočavaju s nizom problema – od nepoštivanja radnih prava, neplaćenih prekovremenih sati, rada "na crno" do niskih plata koje ne prate rast troškova života.

U nastavku teksta analizirali smo i uporedili kako se to proslavljaju prvomajski praznici i u drugim zeljama. Da li još uvijek borba za radnička prava traje, kako se obilježava ili se samo proslavlja druženjem otkrivamo u nastavku.

Francuska: Dan protesta i političkih poruka

U Francuskoj, 1. maj ima snažnu tradiciju masovnih uličnih demonstracija koje organizuju sindikati i radničke organizacije. Osim borbe za radnička prava, ovaj dan se često koristi i za izražavanje šireg društvenog nezadovoljstva – od reformi penzionog sistema do pitanja minimalne plate i radnih uslova. Francuzi ovaj dan zovu i Fête du Travail (Praznik rada), a specifičan simbol 1. maja u Francuskoj je đurđevak (muguet) – cvijet koji se tradicionalno poklanja prijateljima i članovima porodice kao znak sreće i solidarnosti.

Švicarska: Kombinacija prazničnog duha i društvenog aktivizma

U Švicarskoj, 1. maj se ne obilježava kao državni praznik u cijeloj zemlji, već zavisi od kantona – službeno je praznik u Zürichu, Baselu, Ženevi i još nekoliko kantona. U većim gradovima se organizuju mirni protesti, mitinzi i govori koje prate i kulturni događaji poput koncerata i sajmova knjiga. Zanimljivo je da Švicarska, iako poznata po visokom standardu, također koristi ovaj dan da se govori o nesigurnim poslovima, integraciji migranata u tržište rada i jednakosti plata među spolovima.

Njemačka: "Tag der Arbeit" s ozbiljnim političkim tonom

U Njemačkoj je 1. maj državni praznik poznat kao Tag der Arbeit (Dan rada). Tradicionalno, veliki sindikati poput DGB-a (Njemački savez sindikata) organizuju skupove, govore i povorke širom zemlje. Teme se često odnose na zaštitu radničkih prava, pravo na kolektivno pregovaranje, rad na daljinu, zelenu tranziciju i slična pitanja. U nekim gradovima, poput Berlina i Hamburga, praznik je također poznat po radikalnijim protestima ljevičarskih grupa, koji povremeno prerastu u sukobe s policijom.

Italija: Koncert i radnička solidarnost

Italija 1. maj obilježava kroz kombinaciju kulture i društvenog aktivizma. Najpoznatiji događaj je veliki "Concerto del Primo Maggio" u Rimu, koji okuplja hiljade ljudi i poznate muzičke izvođače, a prenosi ga nacionalna televizija RAI. Koncert organizuju italijanski sindikati i u fokusu je podrška radnicima i mladima. Italijani također organizuju šetnje, mitinge i kulturne manifestacije koje promoviraju solidarnost i prava zaposlenih.

Bez obzira na različite kulturne pristupe, poruka je svuda slična: 1. maj je dan kada se podsjeća da rad nije privilegija, već pravo – i da dostojanstveni rad i socijalna sigurnost moraju ostati u središtu svakog demokratskog društva.