Sladić navodi da posebno zabrinjava činjenica da ekstremno topla ljeta više nisu rijetkost kakva su bila u prošlosti.
Bosna i Hercegovina privodi kraju jedan od najdugotrajnijih perioda izuzetno visokih temperatura zraka otkako postoje instrumentalna mjerenja, a posljedice ekstremnog ljeta već se osjećaju od poljoprivrede i šumarstva do zdravstva i ekonomije.
Meteorolog Nedim Sladić upozorio je da je period izrazito visokih temperatura počeo još krajem jula, te da dužina i intenzitet ovogodišnjih vrućina predstavljaju još jedan pokazatelj koliko se klima mijenja.
Prema njegovoj analizi, ljeto 2026. godine po određenim karakteristikama najviše podsjeća na evropsko ljeto iz 2003. godine, koje je svojevremeno predstavljalo jedan od najvećih temperaturnih ekstrema na Starom kontinentu.
Posebno zabrinjava činjenica da ekstremno topla ljeta više nisu rijetkost kakva su bila u prošlosti.
"Samo u ovih zadnjih sedam godina, čak pet ljeta svrstano je među deset najtoplijih u Bosni i Hercegovini otkako postoje mjerenja", naveo je Sladić.
Kako ističe, ekstremnih ljeta bilo je i prije nekoliko stoljeća, ali ključna razlika je u njihovoj učestalosti. Prema podacima koje navodi, vjerovatnoća pojave ljeta poput ovog iz 2026. godine sada je za oko 55 posto veća u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Mostar i Bihać oborili rekorde
Na ozbiljnost ovogodišnjih temperaturnih prilika ukazuju i podaci Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH. Prema analizi Federalnog hidrometeorološkog zavoda na koju se Sladić pozvao, Mostar i Bihać zabilježili su najtoplije ljeto od početka mjerenja na tim meteorološkim stanicama, dok je Sarajevo imalo treće najtoplije ljeto.
Posebno se izdvaja Mostar, gdje je srednja maksimalna temperatura zraka tokom augusta iznosila čak 39,5 stepeni Celzijusa. Poređenja radi, prosječna maksimalna temperatura za august u ovom gradu iznosi nešto manje od 33 stepena.
Problem nisu predstavljale samo temperature. Uprkos povremenim pljuskovima, u Sarajevu je zabilježena tek približno polovina prosječne mjesečne količine padavina.
Ovogodišnje ljeto ostat će upamćeno i po suši te brojnim požarima. Vatra nije zahvatala samo tradicionalno ugroženija područja Hercegovine, već se pojavljivala širom Bosne, na pojedinim mjestima približavajući se naseljenim područjima i kućama.
Sladić zbog toga upozorava da pitanje klimatskih promjena više nije samo pitanje temperaturnih rekorda. Smatra da se mora ozbiljnije razgovarati o otpornosti infrastrukture, zaštiti prirodnih resursa i šuma, pomoći poljoprivrednicima i vatrogascima te zaštiti rijeka i drugih resursa.
Posebno je upozorio i na ono što može uslijediti nakon dugotrajne suše i ekstremnih temperatura – mogućnost bujičnih i poplava širih razmjera.
