Najveće masovne grobnice po broju žrtava su upravo na području općine Prijedor, rekao je za Anadolu Agency (AA) Amor Mašović, čovjek koji je postao simbol potrage za onima koji su nestali tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Duži vremenski period radio je na poziciji predsjedavajućeg Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, a penzionisan je u septembru prošle godine. Mašović je danas bio na ispraćaju 16 žrtava zločina u Prijedoru u Identifikacionom centru Šejkovača kod Sanskog Mosta.
"Prije ubistava, Prijedor je karakterističan po tome što je relativno veliki broj, kako ljudi koji su bili u gradu Prijedoru tako i okolnim naseljima, stradao uglavnom 1992. godine. Karakterističan je po broju logora i monstruoznosti zločina koji su činili u logorima uključujući silovanja, zlostavljanja djevojčica, ubistva 102 djece, više od 500 lokacija je pronađeno, ne sve na području Prijedora, na kojima su pronađene žrtve Prijedora", ispričao je Mašović u razgovoru za Anadolu Agency.
- Najveće masovne grobnice -
Kako je kazao, neke od najvećih masovnih grobnica, uključujući Tomašicu, koja je vjerovatno i najveća po broju žrtava, doduše uznemirena primarna grobnica, pronađene su na ovom području.
"Prijedor je važan i specifičan i po tome što je praktično prva presuda za genocid izrečena za područje općine Prijedor. To je u našoj javnosti manje poznato. Dragan Opačić je 1994. zarobljen na Treskavici, u to vrijeme bio stariji maloljetnik, priznao 20 ubistava, dva klanja i deset silovanja djevojaka i žena na području prijedorskog logora Trnopolje. Oni koji danas pričaju o tome kako se genocid desio samo 1995. godine na području Srebrenice, itekako nisu upravu", podsjetio je Mašović.
Istakao je da je Prijedor karakterističan, kao i područje srednjeg gornjeg i donjeg Podrinja, po izmještanju primarnih grobnica u sekundarne.
Naglasio je da su posmrtni ostaci nekih od 16 žrtava koje su danas ispraćene iz identifikacionog centra Šejkovača kod Sanskog Mosta pronađene u sekundarnim grobnicama, prije svega Korićanskih stijena.
"Već znamo od ranije da postoje grobnice kao što je Jakarina Kosa, Stari Kevljani, gdje su žrtve premještene. Inače, najveće masovne grobnice po broju žrtava su upravo na području općine Prijedor - Stari Kevljani, Hrastova Glavica, Tomašica, Jakarina Kosa...", rekao je Mašović.
U Prijedoru je '90-ih godina ubijeno 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.500 Prijedorčana, a za oko 600 žrtava još se traga.
- I dalje prisutno negiranje zločina -
"Resursi Instituta za nestale osobe u kojem sam donedavno radio su praktično iscrpljeni. Sve informacije koje su postojale su obrađene i provjerene, na nekim lokacijama su otkriveni posmrtni ostaci, na drugima nisu. Ostalo je još da progovore izvršioci ili posredni ili neposredni svjedoci. Odnosno da vlastodršci u Banjaluci pošalju jasnu poruku koja bi otprilike glasila: 'Pomozite svojim komšijama Bošnjacima, recite im gdje su tijela njihove djece, muževa, majki, sestara, braće...' Teško je za očekivati, poznavajući situaciju u Banjaluci, da će se u dogledno vrijeme čuti takve poruke. Naprotiv, i dalje su prisutne poruke koje negiraju zločine na području Prijedora. Iz tih izvora nije za očekivati da će doći pomoć porodicama koje još uvijek tragaju za najmilijim", istakao je Mašović.
Naglasio je da bi se na širem području Prijedora trebalo nalaziti još masovnih grobnica.
"Apsolutno. Najmanje 20-ak grobnica u kojima možemo očekivati desetine, a u nekima i stotine prijedorskih žrtava. Značajan broj ljudi koji su prošli kroz zloglasne logore - Keraterm, Trnopolje, Manjača još uvijek nisu pronađeni, a tu su i oni civili koji su ubijeni na kućnim pragovima", dodao je Mašović.