Na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje, 10. oktobara, svake godine, obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja.
Ove godine Svjetski dan mentalnog zdravlja se obilježava pod motom "Mentalno zdravlje i starije osobe". Prema stručnim analizama ¼ stanovnika zemlje pati od najmanje jednog psihičkog poremećaja. Među psihičkim poremećajima u psihogerijatriji posebno mjesto zauzimaju demencije, čija prevalenca u osoba starijih od 65 godina iznosi 6 do 10%. Prema riječima dr. Nerminke Aljukić,mr.med.sc. neuropsihijatra Klinike za psihijatriju UKC Tuzla, produženjem životnog vijeka raste i udio starijeg stanovništva u populaciji, kao i zahtjevi za podizanje kvalitete života u kasnijim godinama.
"Porastom prosječne dobi populacije, raste i specifična psihopatologija te dobi, posljedično i interes nauke za probleme ljudi treće dobi. U skladu s tim na Klinici za psihijatriju u posljednje tri godine radi Kabinet za psihogerijatriju koji se bavi liječenjem psihičkih poremećaja u starijoj životnoj dobi. Obzirom da su kolege iz primarne zdravstvene zaštite upoznate sa radom Kabineta broj upućenih pacijenata, iz mjeseca u mjesec, sve je veći", kaže dr. Aljukić.
Svjetska populacija nikad nije bila starija nego što je danas. Broj osoba starijih od 60 godina prelazi 800 milijuna, a predviđa se kako će taj broj u 2050. godini iznositi čak 2 milijarde. Kao dobnu granicu starosti Ujedinjeni narodi koriste dob od 60 godina, ipak većina razvijenih zemalja za tu granicu uzima dob od 65 godina kao referentnu tačku za ostvarivanje socijalnih benefita poput mirovine. Veliki broj društvenih, demografskih, psiholoških i bioloških faktora doprinosi mentalnom statusu svake osobe.
„U BiH nemamo podatke iz epidemioloških studija, ali, podaci iz našeg okruženja, npr Hrvatske, govore u prilog tome, da je udio dementnih bolesnika u skupini hospitaliziranih psihijatrijskih pacijenata 8,2%, od čega su 21,78% primarne demencije, 70,3% sekundarne i 7,92% miješane demencije. Osim liječenja i praćenja psihičkog stanja pacijenata starije životne dobi, što radimo pri Kabinetu za psihogerijatriju, važan dio čini i edukacija članova porodice, kako bi se osigurao život u sigurnoj sredini koja se može prilagoditi potrebama starije osobe", kaže dr. Aljukić i dodaje „Svakako da je prihvatljiviji život u vlastitom domu, što je duže moguće, što diktira razvoj izvaninstitucijske brige za starije, a kada nastupi bolesno starenje nužno je osigurati gerijatrijsku zdravstvenu njegu, što podrazumijeva uključivanje šire društvene zajednice".
Svjetska zdravstvena organizacija u "Brazilskoj deklaraciji o aktivnom zdravom starenju" pitanje zdravog starenja postavlja u kontekst održivog razvoja. Zdrave, aktivne starije osobe važan su resurs svojim obiteljima i zajednici. Zaštita zdravlja starijih osoba glavni je pokazatelj napretka ili propusta za zaštitu zdravlja cjelokupnog stanovništva.
