Petak, 1. Jula 2022.
Tuzlanski.ba logo

“Strah svjedocima zaključava usta”: BiH nudi novac za informacije o nestalima

Preuzmite sliku

Popularno

Više od 15 hiljada eura cijena je koju je trebao platiti Fikret Bačić kako bi saznao gdje se nalaze tijela njegove djece te ostalih članova porodice, koje su ubili pripadnici Vojske Republike Srpske prije 30 godina u Prijedoru, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.

Fikret je u julu 1992. godine ostao bez 31 člana porodice. Među žrtvama su njegovih dvoje djece te supruga i majka koji su strijeljani ispred porodične kuće u prijedorskom selu Zecovi, nakon čega su njihova tijela odvezena u nepoznatom pravcu.

U razgovoru on se prisjeća susreta sa “informatorom”, odnosno posrednikom koji je tvrdio da mu za “hiljadu maraka (500 eura) po osobi” može pomoći da pronađe lokaciju na kojoj se nalaze tijela.

Hiljadu maraka ‘po glavi’

“Tražio je lično od mene da dam hiljadu maraka ‘po glavi’ za informacije o 31 osobi. On je navodno poslan da mi kaže da postoji osoba koja traži te pare”, kaže on.

Fikret nije imao novac koji je od njega tražen i do danas traga za 29 članova porodice, među kojima su njegov 12-godišnji sin i šestogodišnja kćerka.

“Da sam imao taj novac dao bih ga. Informator mi je rekao: ‘Kad se ekshumira, tad ćeš platiti’. Međutim, ni ja ni porodica nismo imali taj iznos, tako da je sve ostalo neriješeno. To znaju i nadležne inistucije, ništa nije poduzeto”, ističe on.

U zločinima u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece. Oko 30 hiljada Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm. Posmrtni ostaci oko 600 ubijenih još nisu pronađeni.

Šutnja zbog straha

“Svi u Prijedoru znaju ko ima informacije, a to su oni koji su devedesetih bili u kriznom štabu. Naravno, znaju i pojedine komšije, ali su im usta zaključana ključem straha jer se boje posljedica ukoliko progovore”, ističe Fikret.

Prema zvaničnim podacima, u BiH je do danas pronađeno i identificirano oko 25.000 žrtava rata od 1992. do 1995. godine, a otkriveno je oko 1.000 masovnih i pojedinačnih grobnica. No, 27 godine od završetka sukoba i dalje se traga za više od 7.620 osoba.

Iz Instituta za nestale osobe BiH godinama upozoravaju da je sve manje relevantnih informacija i da se iscrpljuju mogućnosti za pronalazak nestalih.

Otac Amira H. (identitet osobe poznat redakciji) ubijen je u Vlasenici, na istoku zemlje. Nakon što se dvije decenije suočavala sa zavjerom šutnje, njegova porodica je 2012. godine platila tri hijade maraka (oko 1.500 eura) za informaciju o lokaciji s posmrtnim ostacima.

“Dugo smo tragali, a onda smo preko tetka uspjeli da stupimo u kontakt s nekim ljudima koji su bili spremni da govore. Htjeli su ostati anonimni i neku nagradu. Mislim da je strah najveći faktor zbog kojeg to ranije nisu otkrili”, kaže Amir.

Informaciju su, kako kaže, dobili od komšije iz Vlasenice nakon čega su obavijestili Inistitut za nestale osobe BiH i pronašli posmrtne ostatke Amirovog oca na području Šekovića, mjesta udaljenog od Vlasenice 20-ak kilometara.

“U neku ruku zločinci se tako nagrađuju, ali porodice žele smiraj i treba da se dođe do istine i da se nađu ti ljudi”, ističe on.

Da li je vrijeme za nagrade?

Bosna i Hercegovina trenutno nema propise koji bi omogućili da institucije koje su nadležne za potragu za nestalima “nagrade” osobe koje dostave informacije o lokacijama na kojima su posmrtni ostaci.

No, u Institutu za nestale osobe tvrde da novac za ove namjene postoji i da će on biti operativan nakon što bude usvojen odgovarajući pravilnik.

Marko Jurišić, predsjedavajući Kolegija direktora, kaže da na podračunu Instituta ima oko 618 hiljada maraka (oko 310.000 eura) za ove namjene. Riječ je o novcu koji je prikupljen nakon šest presuda Doma za ljudska prava BiH, koji je ugašen 2003. godine.

Jurišić pojašnjava da su presude donesene nakon apelacija stanovnika iz nekoliko općina u BiH, a bh. entitetima Republika Srpska i Federacija BiH naređeno je da uplate po sto hiljada maraka (oko 50 hiljada eura) s ciljem prikupljanja informacija o mjestima sa tijelima nestalih.

Pet presuda odnosi se na općine Foča, Višegrad, Bratunac, Rogatica i Vlasenica, na području Republike Srpske, a jedna za područje Mostara u Federaciji BiH.

“Tim presudama je rečeno da će se plaćanje troškova za informacije prvenstveno odnositi na nestale osobe iz tih općina. No, određeni dio se može iskoristiti i za za informacije u drugim općinama”, kazao je Jurišić.

Iako je novac godinama na podračunu Instituta za nestale osobe BiH, do danas nije isplaćena nijedna “nagrada” za informaciju o tijelima nestalih.

Potreban pravilnik o ‘nagradama’

U Institutu tvrde da će taj novac biti na raspolaganju nakon što, u saradnji sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), sačine novi pravilnik kojim će biti definirani svi detalji i kriteriji.

“Nakon toga, javno ćemo obznaniti postojanje tog novca u nadi da će se prijaviti određeni broj ljudi koji će nam pružiti informacije o lokacijama grobnica. Ta sredstva će, vrlo brzo nakon sporazuma sa SIPA-om, biti operativna”, kazao je on.

Ne precizirajući koji iznos će biti ponuđen osobama u zamjenu za informacije, kazao je da sličan sistem “nagrađivanja” postoji i u zemljama regije.

Također ističe da se sa Ministarstvom finansija i trezora BiH pregovara o osnivanju fonda, koji bi omogućio da se svake godine osigura novac za “infromante”. Pojasnio je i da će novac biti isplaćivan tek nakon ekshumacije i DNK analize posmrtnih ostataka nestalih.

Institut za nestale osobe ima dostupnu telefonsku liniju za anonimno dojavljivanje lokacija na kojima se nalaze tijela žrtava proteklog rata. Međutim, ističu da je prijava veoma malo i da se istina i dalje skriva.

Također, raste broj lažnih dojava. Tako je, naprimjer, na lokaciji Rostova u srednjoj BiH, nekoliko puta organizirana potraga za posmrtnim ostacima 19 osoba hrvatske nacionalnosti koje su, tokom proteklog rata, odvedene iz logora Armije RBiH u Bugojnu. Pretraživalo se na temelju izjava svjedoka, ali se pokazalo da ih je većina bila lažna.

“Imamo mnogo lažnih dojava, ali nažalost još nijedna nije procesuirana iako je to kazneno djelo. Imamo i vrlo malo anonimnih dojava i do sada nijedna nije rezultirala pronalaskom nestalih. Treba imati na umu i da veoma mali broj ljudi ima informacije o lokacijama grobnica. To su uglavnom naredbodavci i izvršitelji zločina i jasno je da njima nije stalo da se istina sazna jer računaju da će izbjeći kazneni progon” ističe on.

U Tužilaštvu BiH navode da do sada nije bilo postupaka ili optužnica za namjerno davanje netačnih izjava o lokacijama grobnica.

“Svako ko eventualno ima saznanja o tome može to prijaviti Tužilaštvu i drugim nadležnim institucijama”, navodi se u odgovoru.

U BiH su u 2021. godini urađene 93 ekshumacije. Pronađeni su posmrtni ostaci 81 žrtve, dok su 82 osobe identificirane. (RSE)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , , ,