Navijačke skupine uvjek su imale veliki društveno-politički značaj, a takve beogradske i zagrebačke subkulturne grupe bile su iskorištene za ekskalaciju nacionalizma koji je bivšu državu uveo u raspad i rat. Tadašnje vođe navijačkih grupa najpopularnijih fudbalskih klubova imali su veliki utjecaj i nesumnjivo bili duboko povezani i sa politikom, ali i kriminalnim podzemljem.
Reporteri bh. novinske agencije Patria (NAP) pokušali su doći do informacija o tome gdje su i kako završile predratne navijačke vođe – bivši predvodnici Željinih „Manijaka“, vijerni pratioci FK Sarajevo „Hordi zla“, beogradskih „Grobara“ i „Delija“ ili pak predvodnici zagrebačkih „Bad Blue Boysa“.
Predvodnici srbijanskih navijača mahom su kriminalci i osuđivani zločinci koje je tadašnja vlast iskoristila za najprljavije poslove. Mnogi od njih su na kraju i sami ubijeni ili služe dugogodišnje zatvorske kazne.
Naprimjer, ratni zločinac Željko Ražnjatović Arkan koji je pred raspad SFRJ izašao u javnost kao vođa „Delija“, navijača beogradskog kluba “Crvena zvezda” ubijen je u januaru 2000. godine u Hotelu Interkontinental u Beogradu.
Bio je vođa paravojne jedinice “Srpska dobrovoljačka garda” i kriminalac sa dubokim vezama u politici.
Zanimljivo je da Arkanovo naslijeđe i dalje ostavlja tragove u fudbali u regionu, pa je zbog direktnih kontakata sa zločincem Arkanom prije nekoliko mjeseci u Sarajevu nije potpisan ugovor između uprave FK Sarajeva i srbijanskog trenera Ljupka Petrovića koji je trebao zaposjesti na trenersku poziciju bordo kluba.
Ni većina pionira organiziranog navijanja u Hrvatskoj više nisu među živima, a za života su bili itekako utjecajni u političkom krugovima ove zemlje. Da je tako, najbolje pokazuje sprovod osnivača „Bad Blue Boysa“ navijača zagrebačkog Dinama Vladimira Galoića Dugog krajem marta ove godine, kada se na Mirogoju pojavio veliki broj ljudi javnog i političkog života cijele Hrvatske pa i Srbije.
Sprovod osnivaču navijačke grupe zagrebačkog Dinama: Državničke počasti
Istovremeno, u BiH su predratne vođe najvećih navijačkih grupa, „Manijaka“ i „Hordi Zla“, imali sasvim drukčiju ulogu.
Vođa Željenih navijača do agresije na BiH Dževad Begić Džilda, život je izgubio kao heroj i branilac grada. Ubijen je od snajperskog metka u julu 92. godine dok je na Pofalićima spašavao ranjenu sugrađanku. Metak je došao sa Grbavice, za koju je Džilda živio sav svoj život. Nekoliko mjeseci kasnije ubijen je i njegov brat Izet. Jedna od sarajevskih ulica danas nosi naziv braća Begić.
Pioniri organizovanog navijanja na Koševu Amir Puzić Džine i Enes Sijarić Sirko zajedno sa nekolicinom drugih prijatelja osnovali su i prije rata vodili navijački skupinu „Horde zla“. Obojica prema istraživanjima agencije Patria danas vode miran život. Sirko, kako saznajemo, radi kao vozač u jednoj državnoj instituciji. Obojica su bili pripadnici Armije RBiH.
Nisu rijetki ni oni koji smatraju da politički centri moći i danas koriste navijačke grupe kao svoju glasački bazu. Također, nije rijedak slučaj da se pojedinci ili manje grupe koriste u situacijama nereda ili demontracija.
Dževad Begić Đilda: Heroj sa Grbavice poginuo braneći Sarajevo
Sociolog Salih Fočo, profesor sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu objašnjava za bh. novinsku agenciju Patria kako je evidentno da političari, posebno načelnici općina lakše dobivaju izbore i duže se održavaju na vlasti ukoliko su bliski lokalnim navijačim grupama.
On smatra da su političari, koji su omiljeni među navijačkim skupinama, najčešće omiljeni i među cijelom sredinom, jer pokazuju interes za probleme običnih ljudi, što im se kasnije vraća na izborima kroz broj glasova.
– Samo druženje političara sa takvim ljudima, navijačkim skupinama, ostalim građanima šalje poruku da su oni zainteresirani za njihove probleme, što ljudi prepoznaju i vraćaju kroz glasone na izborima – kaže Fočo. (Patria)
