Petak, 25. Septembra 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Životna priča Luke Modrića: Od pastira na Velebitu i skloništa u hotelu do dvostrukog osvajača La Lige

Priča Luke Modrića u počecima je bila daleko od glamura. Hrvatski kapiten je na Velebitu bio pastir, a onda i ratom potjeran u zadarski hotel koji mu je postao dom

Luka Modrić je veći dio djetinjstva proveo, nažalost, kao izbjeglica u zadarskom hotelu Kolovare. Kad ne bi bilo uzbune, igrao bi fudbal na parkingu hotela sve dok ga nekadašnji direktor hotela Zagreb, pa kasnije i hotela Kolovare, Slavko Pernar, nije usmjerio prema NK Zadar. Ako ćemo tražiti čovjeka koji je prvi prepoznao Luku, on je taj.

Država u to vrijeme nije mogla izdvajati puno novca za prognanike u hotelima. Za tri obroka dobili bi 23 kune (oko 6 KM) po osobi.

  • – Luka je kao dječak imao bezbrižno djetinjstvo, on je kao svi njegovi vršnjaci na selu vodio miran život. A onda odjednom zbog prognanstva morao pobjeći iz rodnog doma. U hotel Kolovare stigao je s roditeljima i sestrom, samo s nekoliko vrećica i ličnih potrepština, praktično bez ičega. Svi su u to vrijeme vjerovali kako će se brzo vratiti svojim domovima, a na kraju su u hotelu Kolovare ostali godinama – rekao je Slavko pa se prisjetio:

    – Luka je u tom hotelu bio od 1991. do 1997. godine, a onda 1998. i 1999. u hotelu.

  • –  Luka je bio stidljiv i povučen dječak, ali bi se s loptom u nogama odmah promijenio. I postao bi žestok, neumoran, pravi ‘paklenko’. Kad se igralo – igralo se, kad su padale bombe, svi su bježali u sklonište. Luka bi tad zaigrao fudbal i u hotelu, pogotovo u predvorju, a ne mogu baš reći da bi se to recepcionerima svidjelo. Ha, ha.

    Djeda su mu ubili četnici

    U isto to ratno vrijeme Luka je išao u školu, a bolne 1991. četnici su mu ubili djeda. Jednom je zadatak u školi bio da opiše događaj koji ga se dojmio, a Luka nije dvojio – ubistvo djeda bilo je dovoljno traumatično.

  • – Zadala sam im temu da opišu neki događaj koji je ostavio dojam na njih, uplašio ih ili rastužio… nešto što im izaziva jake emocije. On je pisao o tome kako mu je u ratu ubijen djed – ispričala je za 24sata.hr Maja Grbić, Lukina tadašnja učiteljica.

  • Voljenog djeda, kojem je pomagao (ili više pravio društvo) dok je Luka Modrić stariji čuvao ovce i koze na velebitskim strminama. Voljenog djeda, koji je 18. decembra 1991., kad je malenom Luki bilo šest i pol godina, tako okrutno odjednom nestao iz njegova života.

  • Petogodišnji Modrić – pastir na Velebitu

    Da nam je neko rekao da postoji snimak petogodišnjeg Luke Modrića koji na velebitskoj buri štapom tjera koze u štalu, proglasili bi ga ludim, ali da, postoji.  Prije 28 godina Pavle Balenović, nekadašnji svirač bendža u legendarnoj country grupi Plava trava zaborava, snimao je dokumentarac o vukovima na Velebitu i uhvatio kadar koji će brzinom munje postati apsolutni hit.

  • Na velebitskom kršu u zaleđu Zadra uhvatio je malog Luku u prevelikoj mu jakni, danas hrvatskog kapitena i ponajboljeg svjetskog igrača koji je Hrvatsku uveo u finale Svjetskog prvenstva u Rusiji.

    Jedan korisnik YouTubea prepoznao je malog Luku i odmah upitao ‘je li moguće da je to on na snimku’. Balenović je odgovorio:

    – To je on!

  • Tportal piše da je Pavle Balenović prije skoro tri desetljeća nabavio štene vuka u Gračacu, ali kako je brzo shvatio da  vuk neće preživjeti u Zagrebu, odlučio ga je pustiti na slobodu u velebitskim prostranstvima. Dirljivu priču o čovjeku i vuku ekranizovao je BBC u svojem dokumentarcu ‘Čovjek-vuk, dnevnik Pavla Balenovića’.

  • Odlazak u Zagreb

    Nakon osam godina stiskanja u hotelskoj sobi s roditeljima i dvije sestre preselio se u Zagreb, gdje je živio najprije kraće vrijeme u sobici na Dinamovu stadionu, s cimerima saigračima, a potom mu je klub dao stan na korištenje, gdje je opet sobu, kupaonicu, kuhinju… dijelio sa saigračima koji su u Dinamo došli izvan Zagreba, a ne s roditeljima i sestrama. Zato i jest od prvog novca koji je zaradio u Dinamu roditeljima kupio kuću. I automobil, iako se Zadrom priča da se otac nije želio odreći svog starog vozila pa su se malo “natezali”.

  • Lukina priča nije bila lagana i put do vrha Španije, Evrope i svijeta nije bio jednostavan. Ali kako mu i samom stoji u opisu profila na Twitteru: Velike stvari nikada ne dolaze lako. (24sata.hr)

  • Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje