Subota, 23. Novembar 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Zbog klimatskih promjena planinarenje postaje sve opasnije

Planinarenje u nekim dijelovima svijeta postalo je opasnije zbog klimatskih promjena, upozoravaju naučnici i stručnjaci.

Globalno zagrijavanje na Alpama stanjilo je ledeni i snježni pokrivač što rezultira čestim odronima kamenja i klizištima, prenosi BBC. Otapanje ledenjaka također je povećalo izazove za planinare. Neke su planinarske staze i putevi napušteni ili izmijenjeni zbog povećanih rizika a na nekim lokacijama penjačke sezone su se pomijenile, prenosi Hina.

Studija planova za planinarenje za masiv Mont Blanca pokazala je brojne promjene. Gotovo svi “itinerari” za regiju pogođeni su promjenama od 1970-ih i nekoliko uspona više i ne postoji. U časopisu Arctic, Antarctic and Alpine Research, Jacques Mourey sa univerziteta Grenoble Alpes piše: “Štaviše, razdoblja u kojima se po tim itinerarima može penjati u povoljnim vremenskim prilikama tokom ljeta postala su teže predvidljiva a razdoblja optimalnih uslova pomaknula su se prema proljeću i jeseni jer su itinerari postali opasniji i tehnički izazovniji”.

Istraživanje iz 2017. koje je obuhvatilo nekoliko vrhova u masivu Mont Blanca a koje je proveo francuski tim pokazalo je značajnu degradaciju vječnog leda između 1850. i 2015. To je dovelo do toga da su padine postale nestabilne i da nastaju odroni stijena. “Mnogi od tih uspona postali su iznimno opasni”, napisao je nedavno Florian Ritter sa univerziteta u Beču u časopisu BioOne Complete. “Brojni tradicionalni usponi po ledu u istočnima Alpama jako su pogođeni odronima stijena i kamenja kao i otpadanjem kamenja iz rubnih ledenih zona tokom kasnog ljeta i jeseni”.

Analiza vodiča za planinare u švicarskim Alpama potvrđuje te promjene. “U vodičima za alpiniste brojne generacije penjača bilježile su opasnosti koje prijete na čitavom planinskom masivu”, kaže koautor istraživanja Arnaud Tremme, geograf sa univerziteta Wageningen u Nizozemskoj. “Najstariji vodič, od više desetaka korištenih u istraživanju, napisan je prije 146 godina i to nam je omogućilo da pratimo promjene u duljem razdoblju i povežemo ih s klimatskim promjenama”.

U proteklih 10 godina mreža bežičnih senzora na Matterhornu šalje podatke o uslovima na liticama, vječnom ledu i klimi. “Na temelju podataka koje primamo vidimo da je tempo promjena prilično brz”, kaže Jan Beutel, naučnik iz Zuricha koji vodi program praćenja. “Kao rezultat toga na neka se mjesta više ne možemo uspeti”.

Stručnjaci i vodiči kažu da usponi postaju mnogo izazovniji i da traže prilagodbu. “Odroni kamenja postaju najveći izazov” kaže predsjednik međunarodne federacije udruga planinskih vodiča Christian Trommsdorff. “Uticaj izmijenjene klime je različit – na nekim je planinama ogroman, a na drugima ne”.

Iako je na području Himalaja provedeno malo studija u tom pogledu planinski vodiči kažu da su usponi postali opasniji i da je tanak led koji pokriva stijene posebno opasan. “To postaje poput nošenja visokih štikli na mramornoj površini”, kaže Tshering Pande Bhote, potpredsjednik nepalskog udruženja planinskih vodiča i dodaje da vodiči uočavaju i sve veću opasnost koju predstavlja otapanje leda ispod ledene kore zbog čega se pukotine ispod površine proširuju. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje