UN procjenjuje da je 1,27 miliona smrti u 2019. godini bilo direktno povezano s infekcijama otpornima na lijekove. Očekuje da bi do 2050. godine ta brojka mogla narasti na čak 10 miliona novih smrti na godinu.
Smanjiti onečišćenje izazvano farmaceutskim i poljoprivrednim sektorom ključno je u borbi protiv širenja superbakterija koje su otporne na lijekove i mogle bi do 2050., ubijati do 10 miliona ljudi na godinu, upozoravaju Ujedinjeni narodi.
Sve je očitije da okoliš igra ključnu ulogu u razvoju, prijenosu i širenju otpornosti na antimikrobe (AMR), ističe UN-okoliš u svome izvješću objavljenom u utorak.
Ta otpornost razvija se kada mikroorganizmi kao što su bakterije, virusi, paraziti ili gljivice postaju otporni na antimikrobne terapije na koje su prije bili osjetljivi.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra antibiootpornost prijetnjom te strahuje da se svijet kreće prema dobu u kojem će svakodnevne infekcije ponovno početi ubijati.
UN procjenjuje da je 1,27 miliona smrti u 2019. godini bilo direktno povezano s infekcijama otpornima na lijekove. Očekuje da bi do 2050. godine ta brojka mogla narasti na čak 10 miliona novih smrti na godinu.
Tu otpornost potiče i pretjerana primjena antibiotika, ali UN ističe i druge faktore koji se rjeđe spominju. Tako napominje da je otpornost “tijesno povezana s trostrukom krizom našeg planeta: klimatskom krizom, gubitkom bioraznolikosti i prirodnih staništa te onečišćenjem i otpadom”.
Onečišćenje, posebno povezano s farmaceutskom industrijom i poljoprivredom omogućuje zapravo antimikrobima da uđu u okoliš, ponajprije u rijeke.
To je istinski problem jer rijeke su često izvor naše pitke vode, ističe mikrobiolog Jonathan Cox s britanskog univerziteta Aston koji nije sudjelovao u predmetnom izvještaju UN-a.
Možemo već govoriti o tihoj pandemiji, kaže Cox.
UN predlaže sklop rješenja koja ciljaju sektore koji povećavaju taj problem.
Ponajprije stručnjaci UN-a traže da “farmaceutska industrija osigura primjereno zbrinjavanje otpadnih korištenih voda” i u tom smislu trebaju donijeti oštrije propise.
Bolnice bi trebale ugraditi specifične sisteme za pročišćavanje korištenih voda i jamčiti trajno uništenje lijekova, ističu stručnjaci.
U poljoprivredi se savjetuje da “se ponovno procijene granice antimikroba” te da se “smanji otpad” kako bi se zaštitile tekućice. (Zimo.hr)
