Unatoč činjenici da je prošlo 40 godina otkako su Neil Armstrong, Buzz Aldrin i Michael Collins, slavna posada Apolla 11, bili prvi ljudi koji su hodali Mjesecom, još uvijek postoji bezbroj nepoznanica o našem najbližem susjedu.
NASA ga je desetljećima istraživala i tamo poslala ukupno 12 astronauta, ali još uvijek nisu dobili odgovore na sva pitanja, piše New York Post. Ovo su četiri nepoznanice o Mjesecu.
1. I dalje ne znamo ništa o tome kako je nastao
Istraživači i dalje ne mogu odgovoriti na to pitanje iako vjeruju da je stvoren nakon snažnog sudara. Većina naučnika smatra da je objekat veličine Marsa udario u Zemlju prije otprilike 4,5 milijarde godina, a nakon toga nastale su brojne kamene krhotine koje su odletjele u zemljinu orbitu i na kraju se spojile u jedno. No, ako je to tačno, onda bi taj sudar bio toliko jak da bi Zemlju izbacio iz orbite. Profesor Christopher Palma, astrofizičar iz Penn Statea kaže:
– Čak i kad mislimo da imamo odgovore najbliže istini, još uvijek zapravo samo istražujemo. Sudar je morao biti dovoljno jak da baci veliku količinu materijala u zemljinu orbitu, ali ne toliko jak da uništi našu planetu.
Upravo je velika misterija što se to zapravo sudarilo sa Zemljom i kojom snagom?
2. Kako je voda završila na Mjesecu?
NASA je prvi put pronašla vodu na Mjesecu 2009. u obliku leda zarobljenog ispod površine. No, naučnici još ne mogu tačno objasniti kako je došlo do toga. Neki vjeruju da je postojalo razdoblje u kojem su Zemlja i Mjesec bili bombardirani asteroidima i kometama. Neki od tih objekata možda su donijeli vodu na površinu Mjeseca i stvorili na Zemlji okeane. Međutim, analize mjesečevih stijena koje su donijele na Zemlju misije Apollo 15 i 17 tokom 1970-ih godina, stvorile su novu teoriju. Hemijski sastav stijena sugerisao je da je voda postojala u dubinama unutrašnjosti Mjeseca, a da je do površine došla vulkanskim erupcijama. To bi značilo da je voda u stjenovitim satelitima postojala mnogo prije nego što se dogodio spomenuti sudar.
3. Odakle zamrznuti krater “hladna zamka”?
Mjesec nema atmosferu i nema zaštitu od sunčevih zraka. Kao rezultat toga na površini su ekstremne temperaturne razlike između dana i noći. Njegova se površinska temperatura na osunčanoj strani penje do čak 126 stepeni Celzijusa, dok se na tamnoj strani spusti i do 108 stepeni. Sve što je izloženo suncu prži se na velikoj vrućini, dok se sve ono što je zaklonjeno nudi uvjete lunarnog leda. Mnoge od tih takozvanih “hladnih zamki” nalaze se na udaljenijoj strani Mjeseca – dijelu koji je okrenut od Zemlje, što znači da je skriven od Zemljinih teleskopa. Ono što bi moglo biti skriveno u ovim zaleđenim područjima naučnicima je nepoznato, ali moglo bi sadržavati smrznutu vodu zajedno s mnoštvom očuvanih dokaza o postanku Mjeseca. Kineska sonda Chang'e 4, koja se 3. januara spustila na tu tamnu stranu Mjeseca, istražit će hemijski sastav “hladnih zamki” na dalekoj strani Mjeseca.
4. Skriva li Mjesec izvanzemaljske oblike života?
Jedno od najvećih pitanja s kojima se suočavaju naučnici je postoji li tamo izvanzemaljski život? Neki naučnici vjeruju da voda skrivena ispod mjesečeve površine može sadržavati drevne mikrobe.
– Jedna od mogućnosti za nastanak života je to što u svom sastavu vjerovatno ima i tvari koje su donijele komete i čiji ostaci možda postoje u ledu, kaže Palma. No, naučnici to neće saznati tako dugo dok na Mjesec ne pošalju sondu opremljenu moćnom bušilicom. (Tuzlanski.ba)
