Srijeda, 28. Septembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Umjetna inteligencija upravo mijenja svijet: Pogledajte kakve fotografije stvara

Preuzmite sliku

Posljednjih nekoliko mjeseci apsolutno svako može stvoriti vlastito umjetničko djelo ili montiranu sliku u nekoliko minuta, unoseći zadane riječi u aplikaciju. Prije samo desetak godina ovakvo nešto bilo je znanstvena fantastika, moguća jedino u SF filmovima, dok je danas riječ o tehnologiji slobodno dostupnoj na internetu.

Trenutni hit su AI aplikacije koje na temelju zadanih parametara potpuno samostalno stvaraju fotografije i druga umjetnička djela. Koliko su dobre najbolje pokazuje podatak da ostvaruju i tržišne rezultate. Portret “Edmond de Belamy”, potpuno izmišljene historijske osobe, 2019. je prodan za nevjerojatnih 432 hiljade i 500 dolara.

Korištenje umjetne inteligencije u svrhu zabave također je postalo vrlo rašireno – recimo, ako iz nekog razloga želite stvoriti sliku Joea Bidena kako jede grah, upisivanjem komandi u web stranicu Craiyon možete to napraviti u sekundi.

Generisanje slika iz komandi moguće je odvući i u nadrealniji smjer. Upisivanjem komande “igrač bejzbola u svemiru lovi sunce” u aplikaciju Starry AI dobije se nesavršen, ali zanimljiv rezultat.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Jeff Han (@jeffhandesign)

Trenutno je možda najzanimljivija aplikacija Midjourney, u kojem su ljudi uspjeli napraviti spektakularne nadrealne grafike.

Ako pak već imate fotografiju koju želite urediti, Deep Dream Generator, jedna od najpoznatijih AI aplikacija dostupnih javnosti, s umjerenim uspjehom pretvara fotografiju Zadra u djelo slikano stilom venecijanskog slikara Canaletta.

  • Može li algoritam biti umjetnik?

    Postoje brojne debate o tome mogu li se ovako stvorene grafike zvati umjetnošću, ali trenutno je na to teško ponuditi jednostavan odgovor. A vjerovatno nije ni potrebno. Naime, bila to umjetnost ili ne, vrijednost ovakvih alata je u praktičnoj primjeni AI-a. Andrija Pavlić, profesionalni grafički dizajner, smatra kako AI nije prijetnja dizajnerima, nego koristan alat.

    “Svaki put kad se desi neki tehnološki napredak, promijeni se potražnja – neće se tražiti samo stručni grafički dizajner nego i osoba koja zna rukovati tom tehnologijom. Istina je da treba samo unijeti komande, ali nije tako jednostavno – kao što neki ljudi znaju precizno pretraživati internet, a neki ne. To je zapravo indirektno olakšanje – recimo, ja ne crtam, a ovako ću moći instantno dobiti element koji mi treba. Grafički dizajn je ipak znanost i ne vjerujem da će ga roboti uspjeti savladati u cijelosti tako skoro“, objašnjava Andrija.

    Ne tako davne 2018. godine internetski gigant Alibaba stvorio je sistem Luban, koji unošenjem slike proizvoda i teksta koji želimo sam stvara reklamni poster. Kasnije ga se, naravno, može modificirati, ali AI u ovom slučaju potpuno preuzima “rudarski” dio posla na sebe – osmišljavanje rasporeda i crtanje elemenata.

    Još impresivniji alat je Vinci, napravljen u istu svrhu. U istraživanju provedenom na univerzitetu u Hong Kongu dvije grupe ispitanika (dizajneri i ljudi koji nemaju veze s dizajnom) dobile su reklamne postere. Prvi je izradio “stvarni” dizajner, drugi aplikacija Luban, a treći aplikacija Vinci. Obični ljudi, ali i specijalizirani dizajneri, ocijenili su postere izrađene u Vinciju gotovo jednako dobrima kao i one koje su crtali pravi dizajneri. Oni izrađeni u aplikaciji Luban dobili su tek malo nižu ocjenu.

    Vinci je u stanju i dizajnirati stranice časopisa prema sadržaju koji mu je dan, uz vrlo mali postotak pogreške. Tradicionalni postupak prijeloma u tiskovinama time polako postaje više kontrolni nego aktivni proces. Andrija smatra kako je ovakav sistem odličan za komunikaciju iako se još uvijek ne može pouzdano koristiti u profesionalne svrhe.

    Lica su veliki problem za umjetnu inteligenciju

    “Fascinantno je kako programi mogu razumjeti kontekst izolirane rečenice – ipak, ako se ode u širinu, izgube se. Lica još uvijek većina ne zna procesuirati. DALL-E 2 je prvi koji konzistentno pogađa lica, njihove izraze i kontekst. U budućnosti ću sigurno koristiti AI u svom radu, to je odlično za komunikaciju s klijentima – tako osobe koje ne znaju crtati mogu dizajneru pokazati šta im se sviđa, što je velika pomoć”, kaže Andrija.

    Dakle, čak i oku stručnjaka postalo je teško razlikovati rad čovjeka i stroja u jednostavnijim dizajnerskim zadacima. Svijet dizajna uskoro bi se mogao okrenuti naglavačke, uz revoluciju sličnu onoj kada je internetski format neupitno pobijedio tisak. Što se umjetnosti tiče, stvari postaju dosta kompliciranije.

    Javnost je uglavnom podijeljena u dvije skupine: jedna smatra kako je AI konačna propast umjetnosti jer se njome teoretski svatko može početi baviti, a druga je znatiželjna o mogućnostima koje se otvaraju. Andrija pripada drugoj skupini i potpuno je siguran da je i računarski izrađena umjetnost još uvijek vrijedna i relevantna.

    Kao što umjetnici uče od svojih uzora, robot uči od nas

    “Pa mi smo kreirali taj program, a naša mašta je gorivo za njega – taj program ne može raditi ništa što nije naučio od nas. Kao što ljudi uče od prošlih umjetnika i njihovog djelovanja, robot je iz naše historije i današnjih događaja naučio što mi tražimo. U tom smislu možemo reći da je to jedno od najvećih umjetničkih djela ikad napravljenih jer može napraviti bilo što. Oslonio bih se na “Smrt autora” Rolanda Barthesa, pisac ima svoje razumijevanje djela koje konzumenti nikad neće moći u potpunosti shvatiti. U tom smislu umjetnost je ono kako je mi interpretiramo – ako je robot zna interpretirati, to je samo noviji oblik umjetnosti”, uvjeren je.

    Sve u svemu, automatizacija, računalna tehnologija i strojevi pružaju nam do sada neviđene mogućnosti, otvorene svima koji imaju maštu i volju da ih prouče i koriste. U budućnosti će se granice mogućeg samo pomicati, programi biti sve pametniji, a rad sve jednostavniji. Ipak, ljudska komponenta uvijek će ostati bitan faktor u postavljanju trendova i kreiranju sadržaja.

    “U bližoj budućnosti AI vidim kao odličan most komunikacije između dizajnera i klijenta ili umjetnika i osobe koja treba nešto specifično. To će sigurno doći prvo, već sad smo zakoračili u tu eru. Kako stvari dalje idu, AI će možda moći rekreirati i tipografiju i lica – danas je to problem, ali kad to nauči raditi, jedino ograničenje će biti naša mašta. To bi onda značilo da smo svi umjetnici, a robot samo kist. Ipak, uvijek će biti potrebna ljudska ruka u svemu tome kao pokretač ideje i operater”, zaključuje Andrija.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje