Nedjelja, 29. Januara 2023.
Tuzlanski.ba logo

Trogodišnje istraživanje pokazalo kakav uticaj ima korištenje društvenih mreža na mozak djece i tinejdžera

Preuzmite sliku

Istraživanje su proveli neuronaučnici sa Univerziteta u Sjevernoj Karolini koji su tokom tri godine pratili 169 učenika i njihovo korištenje društvenih mreža.

Brojna su istraživanja pokazala, a to možemo i sami primijetiti, da moderna tehnologija, pametni telefoni i društvene mreže znatno utiču na naš način života. I to ne uvijek na pozitivan način. No jeste li se ikada zapitali utiču li društvene mreže na naše mozgove, odnosno mijenjaju li ih? Odgovor na to pitanje pokušali su dati naučnici koji su proveli istraživanje u trajanju od čak 3 godine i čiji su rezultati svakako zanimljivi.

Istraživanje su proveli neuroznanaučnici sa Univerziteta u Sjevernoj Karolini koji su tokom tri godine pratili 169 učenika i njihovo korištenje društvenih mreža. Na početku su tada 12-godišnja djeca morala odgovoriti na pitanja o korištenju društvenih mreža, prema čemu su podijeljeni u grupe korisnika koji rijetko, umjereno ili često koriste društvene mreže. Tokom tog razdoblja jednom godišnje bili su podrvgnuti MRI skeniranjima tokom kojih su igrali igre napravljene da se njima aktivira moždana aktivnost u područjima, kako su to nazvali u istraživanju, odgovora na društvene povratne reakcije.

Rezultati su pokazali da su djeca koja su odrasla češće provjeravajući društvene mreže postaju veoma osjetljiva na povratne reakcije njihovih vršnjaka, objasnila je jedna od autorica istraživanja Eva Telzer. Naime, skeniranja su pokazala da je među djecom koja su često pregledavala društvene mreže zabilježena veća aktivnost u dijelovima mozga povezanima s društvenim iščekivanjima i društvenim nagradama te se tijekom trogodišnjeg razdoblja koliko je trajalo istraživanje, osjetljivost u tim dijelovima mozga povećala.

Jesu li promjene dobre ili loše?

Ono što Telzer napominje jest da, s obzirom na to da je fokus istraživanja iznimno ograničen, na temelju rezultata ne može se zaključiti jesu li te promjene na mozgu štetne, već su istraživanjem samo primijećene promjene koje nisu niti dobre, niti loše. Npr. takve bi se promjene mogle odnositi na navikavanje mozga na načine koji pomažu tinejdžerima da lakše odgovaraju na izazove svijeta u kojem žive, što je u biti dobra stvar, no mogu biti i veoma loše – ako tako dolazi do stvaranja ovisnosti te ako utiču na njihovu sposobnost uključivanja u stvarni društveni život.

Jeff Hancock sa Stanforda dao je malo drugačiji pogled na ovo istraživanje te smatra kako se na temelju istraživanja teško može reći utiče li zaista korištenje društvenih mreža na te promjene mozga jer bi se moglo raditi o razvoju određenih karakteristika ličnosti zbog kojih neku djecu privlače društvene mreže. U tom slučaju, društvene mreže ne izazivaju promjene na mozgu, već su one samo odraz osobnosti i karakteristika djece. Naglasio je kako su MRI skenovi jednostavno pokazali rani razvoj ekstrovertnosti, a ekstrovertne osobe inače češće provjeravaju društvene mreže. (Zimo.hr)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje