Srijeda, 22. Septembra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Šta su toplotne kupole koje izazivaju velike vrućine i požare u Evropi?

Preuzmite sliku

Toplotne kupole postale su redovan vremenski fenomen. Cijele regije se suočavaju sa sve većom vrućinom i požarima.

Požari su proteklih dana buktali u Turskoj, Grčkoj i Italiji, a temperature su se penjale i do 47 stepeni Celzijusa. Rekordno visoke temperature u junu su zabilježene i u Sjevernoj Americi, a u SAD-u i Kanadi umrlo je više od stotinu ljudi.

Uzrok oba ova ekstremna vremenska događaja na različitim kontinentima su toplotne kupole.

Šta je toplinska kupola?

Toplinska kupola je, najjednostavnije rečeno, planina toplog zraka koju su strujanja zraka u gornjem dijelu atmosfere zarobila na jednom mjestu. Drugim riječima, to je povezani sistem niskog i visokog pritiska koji se zadržava nad regijom. U konkretnom slučaju, greben visokog pritiska, koji je toplinska kupola, zarobljen je iznad sjeverozapadnog Pacifika.

Na velikom prostoru se danima, nekad i sedmicama, zadržava područje visokog pritiska. Poput poklopca na loncu, on zadržava vrući zrak ispod i može izazvati toplinske valove s temparaturama znatno iznad normalnih, prenosi N1.

Toplotna kupola nastaje kada se vrući zrak širi okomito u atmosferu, a zatim visoki pritisak odozgo, jer nema gdje drugo otići, gura taj topli zrak prema dolje. Kako topli zrak tone, tako se komprimira i zagrijava zadržavajući sve više topline ispod. Tlo ispod njega se također zagrijava i gubi vlagu, a na taj način se stvaraju uslovi idealni za požar. Kupola visokog pritiska gura oblake oko sebe i tako još više zadržava toplinu.

Vjetrovi obično mogu “pomicati” područje visokog pritiska, ali kako se kupola proteže visoko u atmosferu, sistem visokog pritiska postaje vrlo spor, gotovo nepomičan.

Šta je uzrok evropske toplotne kupole?

Glasnogovornik Met Officea Stephen Dixon rekao je za Sky News da je “mlazni tok se preko zapadne Europe proširio na jug i u sjeveroistočnu Europu te da se na taj način stvorio greben u jugoistočnoj Europi”.

“Unutar grebena zrak je iz dana u dan postajao topliji”, rekao je Dixon.

Topli zrak iz saharskog oblaka prašine također je pridonio temperaturama toplijim od uobičajenih.

Visok pritisak spomenutog grebena i saharski topli zrak koji je neko vrijeme ostao ‘zaglavljen’ nad jugoistočnom Europom, održavali su temperature od 10 do 15 stepeni Celzijusa iznad prosjeka.

Jesu li toplotne kupole rijetke pojave?

Toplotne kupole uobičajene su u umjerenim zonama, ali postaju sve intenzivnije i redovnije u područjima u kojima nije uobičajena takva toplina. Naučnici iz američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) otkrili su da je glavni okidač pojave toplinskih kupola snažna promjena temperature oceana tokom prethodne zime.

Naučnici NOAA-e rekli su da je to poput bazena kad je grijač uključen: Temperature brzo rastu u područjima koja okružuju mlaznice grijača, dok je ostatku bazena potrebno duže zagrijavanje. Oni kažu i da su temperature zapadnog Pacifika porasle u posljednjih nekoliko decenija u usporedbi s istočnim Pacifikom,  “stvarajući snažne razlike u temperaturi – ili razlike u pritisku koje pokreće vjetar – preko cijelog oceana zimi”.

Ta razlika u temperaturi uzrokuje konvekciju više toplog zraka koju zagrijava površina oceana i koja se onda diže iznad zapadnog Pacifika, smanjujući konvekciju iznad središnjeg i istočnog Pacifika.

Prevladavajući vjetrovi pokreću vrući zrak prema istoku, prema SAD-u, dok mlazni tok “zarobljava” zrak i nosi ga prema kopnu gdje će potonuti i tako uzrokovati toplotni val.

U Evropi su temperature vode visoke, osobito u baltičkoj regiji gdje su više od 6 stepeni Celzijusa iznad normale.

Atlantski ocean oko Velike Britanije i Irske bio je oko 2 – 4 stepena Celzijusa iznad norme krajem jula.

Ipak, MSN piše da najviše zabrinjava Mediteran, koji je ionako topliji od ostalih europskih mora, s temperaturom mora gotovo 3 stepena Celzijusa iznad dugogodišnjeg prosjeka.  (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,