U Appleu su često donosili odluke koje su isprva izgledale potpuno besmisleno

Voljeli ili mrzili Apple jedna stvar im se mora priznati – uveli su i promijenili svijet tehnologije kao niko nikada prije. No, čak i među vjernim obožavateljima svega što Apple izbaci na tržište postoje stvari s kojima ih Apple dovodi do ruba živaca, a kamoli ne i ostatak svijeta.

U Appleu su često donosili odluke koje su ispočetka izgledale potpuno besmislene da bi se ubrzo pokazale kao ispravne. Isto tako, neke su se pokazale i pogrešne, ali ništa od toga Appleu nije nanijelo nikakvu ozbiljnu štetu. Nešto slično Apple je izveo i s novim MacBookom i praktički nema nijedne osobe kojoj jedan mali detalj oko njega neopisivo ne ide na živce. Sedam je stvari koje je Apple u svojoj povijesti napravio i gotovo upropastio užitak korištenja svojih gadgeta, a počinjemo s novim MacBookom.

Jedan USB ulaz

Novi MacBook ima samo jedan USB ulaz. I, kao da to nije dovoljno u vrijeme kada sve želimo imati spojeno na jednom mjestu, čak ni taj USB ulaz nije standardan. Naime, riječ je o novoj tehnologiji, USB-C. Gotovo je tri puta manji od standardnog USB-a, a tako je napravljen iz prostog razloga jer je Apple jedino tako mogao proizvesti svoj najtanji i najlakši Mac u istoriji. Naravno, postoji opcija da svoj stari USB koristite na novom Macu, ali to će vas stajati dodatnih 80 dolara, koliko košta adapter. Apple je naravno s ovim napravio ono što je napravio puno puta ranije – stavio je puno toga na kocku i sada čeka hoće li se ostatak tehnološke industrije pridružiti i pomalo uvoditi novi USB standard.

Tvrdi diskovi

Apple je relativno brzo i naravno efikasno uklonio sva tri formata za pohranu datoteka. 1984. godine nakon što su u prodaju pustili Macintosh, Apple je odustao od tada standardnog floppy drivea od 5-1/4 inča i u svoja računala ugradio 3-1/2 inča. Ta je tehnologija u to vrijeme bila potpuno nova, nešto kao i USB-C danas. Bio je to prvi kompjuter s ugrađenim floppyjem tog formata i u roku par godina cijela industrija je prešla na njega i postao je novi standard. 1998. godine Apple je skroz odbacio floppy u uveo CD drive. Deset godina kasnije Apple je pustio na tržište MacBook Air koji nije imao čak ni to. U to vrijeme vrlo upitna odluka, ali s današnje pozicije – vrlo logična. Ko se još sjeća CD drivea?

Adobe Flash

Ovo već spada u epohalnu tvrdoglavost. Apple naprosto već godinama ‘pljuje’ po Flashu, a Steve Jobs ga je opisao kao ekstenziju za surfanje koja ima velikih tehničkih nedostataka i nema nikakvu podršku za uređaje s touch tehnologijom. Najavio je da iPhonei i iPadovi nikada neće podržavati Flash, jer ionako postoje novi standari za mobilnu eru, kao što je HTML5. I Adobeu je Jobs preporučio da se okrenu toj tehnologiji. Godinu i pol dana kasnije Adobe je objavio da je Jobs bio u pravu – odvojili su se od svoje 15 godina stare tehnologije i prebacili se na novi standard – HTML5.

Konektor “lightning”

Apple je milijune accessoriesa doveo do toga da postanu potpuno beskorisni nakon što je s iPhoneom 5 uveo novi 8-pinski konektor naziva Lightning. Za 80 posto je manji od standardnog 30-pinskog konektora, a kako se pokazalo s iPhoneom 6, Apple je među ostalim uveo novi konektor kako bi svaki njegov sljedeći gadget bio još manji. Naravno, stariji uređaji sa starim konektorima se mogu koristiti, ali uz adapter koji košta 30 dolara.

Desni ‘klik’

Apple je doslovno opsjednut s mišem sa samo jednim, jedinstvenim gumbom. To traje od 1983. Steve Jobs je od početka govorio kako je miš s tri tipke ‘teški napor’, te da usporava rad. S vremenom je Apple uveo desni klik, ali ne na klasični način. Korisnici su prvo kombinacijom tipke CTRL simulirali desni klik, a tek 2005., su sa ‘mighty mousseom’ napravili programirani desni klik.

Skrolanje

Kako bi operativni sistemi na Macu bili što sličniji operativnim sustavima na iPhoneima, Apple je 2011. promijenio smjer skrolanja na svojim računalima. Umjesto standardnog skrolanja – kad se stranica spušta skrola se prema dolje i obrnuto, Apple je i to promijenio, pa se za spuštanje stranice skrola prema gore, a za dizanje se skrola prema dolje. U postavkama se to može promijeniti, ali standard je sad obrnuti.

Intelovi čipovi

Ovo je jedna od najvećih Appleovih pogrešaka. Apple se tek 2006. prebacio na Intelove čipove, a do tada je koristio isprva Motoroline i zatim IBM-ove. Za Apple je to značilo da godinama njihovi korisnici nisu mogli koristiti brojne softvere, koje su imali korisnici običnih PC-jeva, uključujući i Windowse. (express.hr)