Subota, 23. Oktobra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Posljednji laboratorij Alfreda Nobela još postoji, u njemu rade hiljade ljudi

Preuzmite sliku

Popularno

Posljednji laboratorij Alfreda Nobela još uvijek postoji, smješten nedaleko od velike i moderne tvornice eksploziva koja je rezultat njegovih izuma i poslovnih interesa u kasnijoj životnoj dobi.

Dobrodošli u Karlskogu, mali grad okružen šumom u središnjoj Švedskoj gdje je utemeljitelj Nobelove nagrade doselio 1894., dvije godine prije svoje smrti.

Bio je pacifist i filantrop i otac modernih eksploziva, a Karlskoga je više od stotinu godina poslije živi primjer njegova globalnog vojno-industrijskog nasljeđa.

Švedska industrija ondje sada proizvodi moderne topove, topničke granate, streljivo i eksplozive.

Tvornica se proteže na tri kilometra četvorna u blizini grada koji ima 30.000 stanovnika, na pola puta između Stockholma i Osla.

„Nobelkrut” ili Nobelov barut ondje se s ponosom proizvodi od 1898., uz detonacije haubica koje odjekuju redovno kao i crkvena zona.

„Prvi barut zvao se NK01. Sada smo na NK1420”, rekao je Hakan Svensson, diektor marketinga u tvornici u kojoj su radili njegov otac i djed.

Nobel je izumio detonator 1865., moderniziravši jake eksplozive. Potom je 1867. izumio dinamit i sve do svoje smrti radio na barutu koji se ne dimi o čemu su sanjale sve evropske vojske.

Dvije godine prije svoje smrti 1896. i čitanja njegove poznate oporuke kojom je utemeljena Nobelova nagrada, kupio je švedsku kompaniju Bofors koja je već proizvodila topove u Karlskogi.

Njegov pomoćnik i izvršitelj oporuke, Ragnar Sohlman, preuzeo je grupu nakon njegove smrti i ona je postala srce švedskog vojno-industrijskog kompleksa 20. stoljeća.

Modernije i sigurnije

Bofors je danas razbijen na dijelove i prodan, ali u tvornici u Karlskogi još uvijek rade hiljade ljudi.

Tvornica baruta i eksploziva vlasništvo je francuske grupe Eurenco, evropskog lidera u tom sektoru.

„Koristimo istu proizvodnu metodu kao Alfred Nobel, samo moderniju i sigurniju”, rekao je voditelj proizvodnje Anders Hultman.

„Prije su ljudi čistili prašinu kako bi spriječili požare. Sada imamo automatske ventilatore i tone vode koje se sliju sa stropa za nekoliko sekundi”, objasnio je.

Ne postoji jedna velika zgrada, kao u modernim tvornicama.

Umjesto toga, iz sigurnosnih razloga, proizvodnja se odvija u 600 bunkera i malih zgrada, neke veličine jedne sobe za dvoje ili troje ljudi.

Globalna industrija eksploziva još je uvijek usko povezana s Alfredom Nobelom.

„Mnogi naši konkurenti, osobito u Evropi, imaju historijsku vezu s Alfredom Nobelom”, rekao je Svensson, navodeći privatne kompanije u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Španiji i Francuskoj.

Najbogatija lutalica

Nobel je bio svjetski putnik, zvan „najbogatiji lutalica na svijetu” i živio je u Švedskoj, Rusiji, Njemačkoj, Francuskoj, SAD-u, Britaniji i Italiji.

Kako bi zaštitio svoje patente i izbjegao transport opasnog nitroglicerina na velike udaljenosti izumitelj je osnivao kompanije posvuda.

Njegove švedske i britanske podružnice postale su dio multinacionalne kemijske grupe AkzoNobel, bazirane u Holandiji.

A norveška podružnica, utemeljena 1865., sada je poznata kao DynoNobel i velik je proizvođač civilnog eksploziva.

U Njemačkoj, tvornica koju je osnovao kod Hamburga više ne postoji, ali njen nasljednik Dynamit Nobel Defence još djeluje u industriji naoružanja.

Francuski ogranak sada je grupa za proizvodnju civilnog eksploziva TitaNobel.

Eksploziv ima mnogobrojnu primjenu u ne-obrambene svrhe. Bofors Eurenco tvornica u Karlskogi proizvodi barut za napuhivanje zračnih jastuka u automobilima, ali obrambeni sektor i dalje je glavno tržište.

Pred kraj života, Nobel je radio na lansirnoj rampi za vojne rakete u San Remu u Italiji.

Ali on nikada nije vidio proturječje između svojih interesa za pacifizam i industrije oružja, kaže Ingrid Carlberg, autorica recentne biografije, napominjući da je Nobel oružje smatrao sredstvom odvraćanja.

I Svensson to naglašava.

„Mislim da prenosimo ideju Alfreda Nobela da moramo imati neku vrstu vojne proizvodnje da bismo stabilizirali svijet, da bi bio siguran”, rekao je.

„Ako je naravno koristite za obranu, ne za napad”. (Hina)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: ,