U kasnom 18. stoljeću u Griswoldu (Connecticut) pokopan je muškarac s bedrenim kostima posloženim u križ, što pokazuje da su njegovi sugrađani iz tog doba vjerovali da je on vampir.
Više od 200 godina kasnije naučnici su pomoću DNA analize otkrili kako je on izgledao i da se, naravno, radilo o običnom čovjeku.
Forenzičari iz kompanije Parabon NanoLabs sa sjedištem u Virginiji i Laboratorija za identifikaciju DNA oružanih snaga (AFDIL), ogranka oružanih snaga SAD-a, zaključili su da je u vrijeme smrti preminuli muškarac (poznat kao JB55) imao oko 55 godina i bolovao od tuberkuloze.
Koristeći softver za 3D rekonstrukciju lica, stručnjaci su utvrdili da je JB55 vjerovatno imao svijetlu put, smeđe oči, crnu ili smeđu kosu te nešto pjegica na licu, piše LiveScience.
Iskopali ga i položili njegove bedrene kosti u križ
Na temelju položaja nogu i lubanje u grobu, naučnici smatraju da je njegovo tijelo u nekom trenutku bilo iskopano i ponovno pokopano, što je praksa koja se povezuje s vjerovanjem u vampire. Naime, ljudi su često kroz historiju, dok još nije bila razvijena medicina, mislili da su prve žrtve tuberkuloze zapravo vampiri.
S obzirom na to da nisu shvaćali na koji se način prenosi ova bolest, smatrali su da se radi o vampirima jer su nakon njihove smrti počele obolijevati i druge osobe. Odnosno, vjerovali su da se neke od prvih žrtava tuberkuloze dižu iz groba, napadaju druge i šire pošast.
Kako bi ga spriječili da “lovi” druge članove svoje obitelji, mještani su se vjerovatno okupili, iskopali JB55-a, prerasporedili njegove kosti i ponovno ga pokopali.
“Pronađeni su ljudski ostaci kojima su bedrene kosti posložene u križ na predjelu prsa. Na taj način su ih pokušali spriječiti da ustanu iz groba i napadaju mještane”, rekla Ellen Greytak, direktorica bioinformatike u Parabon NanoLabsu.
Kako bi proveli analizu, forenzičari su prvo izdvojili DNA iz kostiju “vampira”. No, to nije bio lak zadatak s obzirom na to da se radilo o ostacima starim više od dva stoljeća.
“Kako prolazi vrijeme, kosti se razgrađuju i fragmentiraju. Također, u tako starim uzorcima kostiju završe i tvari iz okoliša, poput bakterija i gljivica”, rekla je Greytak.
Tokom klasičnog sekvenciranja stručnjaci nastoje sekvencirati svaki dio ljudskog genoma 30 puta, čime se dobiva takozvana pokrivenost 30X. U slučaju ostataka JB55, sekvenciranje je polučilo samo oko 2.5X pokrivenosti.
Kako bi popunili praznine, znanstvenici su uzeli DNA iz osobe pokopane u blizini, rođaka JB55-a. No, ti su uzorci dali još lošiju pokrivenost – oko 0.68X.
Ko je zapravo bio ovaj “vampir”?
Parabon NanoLabs, koji je proveo rekonstrukciju lica, stoga je proveo dodatne analize kako bi postigao što potpuniji genetski profil, a zatim pomoću računalne inteligencije izradio izgled navodnog vampira koji je hodao Zemljom prije otprilike 200 godina.
Arheolozi su iskopali njegove ostatke još 1990., no tek su 2019. forenzičari izdvojili njegov DNA i proveli ga kroz internetsku genealošku bazu podataka, utvrdivši da je JB55 zapravo bio muškarac po imenu John Barber, siromašni poljoprivrednik.
Nadimak JB55 temeljio se na epitafu na njegovom lijesu, koji je označavao njegove inicijale i dob smrti.
Naučnici će ove sedmice na konferenciji International Symposium on Human Identification (ISHI), koja se održava od 31. oktobra do 3. novembra u Washingtonu, prikazati rezultate svoje analize te rekonstrukcije lica Johna Barbera, običnog čovjeka iz 18. stoljeća kojeg su mještani optužili da se noću diže iz groba i napada svoje sugrađane. (Index.hr)
