Pedeset godina nakon SAD-a i Kina je postavila svoju zastavu na Mjesec.
Kineska nacionalna svemirska agencija objavila je fotografije na kojima se vidi crvena zastava s pet zvjezdica koja je montirana na površini Mjeseca.
Zastavu je snimila kamera na svemirskoj sondi Chang'e 5 prije nego što je u četvrtak napustila Mjesec i krenula prema Zemlji s uzorcima stijena, piše BBC.
Prva zemlja koja je 1969. stavila svoju zastavu na Mjesec bio je SAD. Kasnije su Sjedinjene Države postavile još pet svojih zastava tokom sljedećih misija sve do 1972. godine, piše Index.hr.
NASA je 2012. godine saopćila kako su satelitski snimci pokazali da pet američkih zastava još uvijek stoji na Mjesecu, s time da su stručnjaci naveli kako su one zbog utjecaja Sunca vjerovatno sasvim izblijedile.
Astronaut Buzz Aldrin rekao je da je prva zastava postavljena previše blizu lunarnom modulu Apollo i da ju je on vjerojatno otpuhao pri polijetanju.
Zastava na stubu
Mediji su prenosili sliku kineske zastave na Mjesecu tokom njihove prve misije slijetanja na naš satelit, a Chang'e 3. Lander i rover Chang'e 4 snimili su kinesku zastavu na nama udaljenijoj strani Mjeseca 2019. godine.
Međutim, u oba slučaja zastava je bila naslikana na vanjskom dijelu letjelice te se nije radilo o stvarnoj zastavi u tradicionalnom smislu, odnosno o tkanini na stubu.
Misija Chang'e 5 je treće uspješno slijetanje Kine na Mjesec u zadnjih sedam godina.
Uzorci s Mjeseca
Sonda Chang'e 5 odvojila se jučer od površine Mjeseca te se uskoro vraća na Zemlju, što je prvi pokušaj u više od 40 godina da se donesu uzorci sa Zemljinog prirodnog satelita.
Modul koji se u utorak spustio na Mjesec napustio ga je u četvrtak u 23:10 sati po pekinškom vremenu (16:10 sati po srednjoevropskom).
Ako se sonda vrati na Zemlju bez teškoća, Kina će biti treća zemlja koja je prikupila uzorke, nakon Sjedinjenih Država i bivšeg SSSR-a.
Istakavši da je misija tehnički izuzetno zahtjevna, kineska javna televizija CCTV opisala je Chang'e 5 kao jednu od “najzamršenijih i najosjetljivijih” operacija u okviru državnog svemirskog programa.
Zadaća ove svemirske misije bila je probušiti tlo do dubine 2 metra na području koje se dosad nije istraživalo, Oceanu oluja (Oceanus Procellarum na latinskom), koje je velika zaravan od lave.
Misija je nova etapa u kineskom svemirskom programu koji je početkom 2019. ostvario golem uspjeh spustivši istraživački lunarni modul na skrivenu stranu Mjeseca, što je bio prvi takav podvig na svijetu.
