Biti će to kao gradnja 1.000 Sueckih kanala, ali u mikion puta gorim uslovima, no intervencija je itekako moguća

Rastući nivo mora radi otapanja leda ozbiljan je problem s kojim ćemo se uskoro morati obračunati. Nivo mora i oceana već sad raste i prijeti potapanjem i poplavama čitavom nizu gradova poput Miamija ili Venecije.

Ukoliko se otopi i led koji pokriva Antarktiku i Grenland, brzina rasta nivoa mora će se utrostručiti, štete će biti u vrijednosti triliona dolara, a raseliti će se i milioni ljudi.

Kako bi se, doslovno, spasili, ljudski će rod morati krenuti s najvećim građevinskim projektom u historiji ljudskog roda, ako je vjerovati magazinu The Cryosphere, a to je gradnja golemih nosećih zidova ispod ledenih masa kako se ne bi raspale.

To bi nam, u teoriji, trebalo dati nešto vremena da se obalna područja prilagode, te da ljudska vrsta poništi dio zagrijavanja koje smo uzrokovali izgaranjem fosilnih goriva i mijenjanjem klime.

“Geoinženjering takve vrste često znači razmišljati o nezamislivome”, kaže John Moore, jedan od dva autora novog istraživanja napravljenog u suradnji između Beijin Normal univerziteta i Lapland Arctic Centre univerziteta. Projekat je i dalje čista teorija. I u današnje bi doba, slažu se autori, intervencija bila na ivici mogućega.

No jednako je moguć i katastrofalan kolaps masa leda, i sve je možda već krenulo s glečerom Thwaites na zapadu Antarktike. Koncept se istražuje već nekoliko godina “Thwaites bi mogao vrlo lagano “aktivirati” kolaps koji bi nivo mora podigao za tri metra”, kaže drugi ko-autor studije Michael Wolovick, geofizičar s Princetona. Na Antarktici ima dovoljno leda da razinu mora globalno podigne za 60 metara.

Iako se ljudi tješe činjenicom da topljenje “traje”, Antarktik se zapravo topi brže no što se očekivalo. Ono što bi prirodnim putem trajalo hiljadama godina, ljudi su maksimalno ubrzali.

Tokom 20. stoljeća nivo mora širom svijeta narasla je u prosjeku za 15 centimetara, a to je bilo dovoljno da prosječnu plažu na istočnoj obali “skrati” za 15 metara. Također treba zapamtiti da mora ne rastu svugdje jednako, radi oceanskih struja i efekata gravitacije.

Drugi su faktori također doprinijeli globalnom rastu nivoa mora. Kako se svijet zagrijao radi izgaranja fosilnih goriva, oceani su “pojeli” većinu topline. Topla se voda “širi” i zauzima više prostora. Uz to se tope i ledene sante, dodajući još vode u sistem, a kada krenu pokrovi Antarktike i Grenlanda onda smo u pravim problemima. Prema nedavnom istraživanju,  trebalo bi se sagraditi potporne strukture ili čak zidove ispod leda kako bi se ojačalo da se ojača priljev tople vode od ispod.

Wolovick i Moore istražuju taj koncept već nekoliko godina. U svojoj novoj studiji izračunali su koliko je vjerovatno da će Thwaites glečer pokrenuti raspad sistema.

To je poseban izazov jer je riječ o glečeru ekstremne širine, što znači da treba jaku i veliku potpornu strukturu. Autori su izračunali kako bi gradnja “zida” i potpornog sistema imala 70 posto šanse da spriječi gubitak zapadno-antarktičke ledene mase sljedećih čak 1.000 godina.

“To bi bio najveći inženjerski projekt kojeg je čovječanstvo ikad pokušalo, nešto poput kopanja Sueckog kanala samo u još hiljadu puta gorim uslovima”, kažu naučnici.

Najveći su problemi to što je to tehnički gotovo neizvedivo, a i male su šanse da led dovoljno izdrži da se to izgradi, s obzirom na brzinu trenutnog otapanja i slabljenja ledenih masa. (Express.hr)