Petak, 27. Januara 2023.
Tuzlanski.ba logo

Oceani ponovno oborili rekorde: Apsorbiraju višak topline iz atmosfere i zagrijavaju se najviše do sad

Preuzmite sliku

Četiri glavna oceanska bazena dosegnula su vlastite regionalne toplotne rekorde u 2022., a među njima su Sjeverni Pacifik, Sjeverni Atlantik, Sredozemno more i Antarktički ocean.

Oceani su četvrtu godinu zaredom u 2022. dosegli dosad najviše zabilježene temperature, što je zabrinjavajuće znak brzine kojom se svijet zagrijava, stoji u najnovijem izvještaju koji potpisuje dvadesetak naučnika iz 16 svjetskih instituta.

Prethodni toplinski rekordi oboreni su 2021., 2020. i 2019., a pet najviših temperatura evidentirano je u zadnjih šest godina.

Svjetski oceani od 1970. apsorbiraju čak 90 posto viška topline iz atmosfere, a s obzirom na to da se zrak ubrzano zagrijava zbog emisija stakleničkih plinova, oceani s vremenom upijaju sve više topline.

Novi rekord objavljen je u srijedu, samo nekoliko dana nakon što su naučnici iz evropske službe za klimatske promjene Copernicus objavili da je 2022. bila peta dosad najtoplija godina na našem planetu. Među prvih pet su 2016., 2020., 2019. i 2017., navodi agencija.

Sve je to dio dugoročnog obrasca zagrijavanja planeta, oceana i atmosfere.

Istraživanjem o zagrijavanju oceana, koje je vodio znanstvenik Lijing Cheng s Kineske akademije nauka, uočeno je da je svako desetljeće od 1958. – kada su naučnici prvi put započeli s pouzdanim mjerenjem temperature oceana – bilo toplije od prethodnog.

A zagrijavanje se s vremenom ubrzavalo. Od kasnih osamdesetih se stopa kojom ocean skladišti toplinu povećala za tri do četiri puta.

Znanstvenici kažu da se određena područja zagrijavaju brže od ostalih.

Četiri glavna oceanska bazena dosegla su vlastite regionalne toplotne rekorde u 2022., a među njima su Sjeverni Pacifik, Sjeverni Atlantik, Sredozemno more i Antarktički ocean.

No to nije sve. U izvještaju stoji da su oceani sve više stratificirani, imaju slojevitu strukturu, što znači da se tople i hladne vodene mase ne miješaju tako lako i umjesto toga ‘zapinju’ jedna o drugu, poput slojeva kolača.

Stratifikacija može otežati prijenos topline, kisika i vitalnih hranjivih tvari kroz vodeni stupac, a to može oštetiti morske ekosistemi i zadržati toplinu blizu površine vode, zbog čega se potom nastavlja daljnje zagrijavanje atmosfere.

Sve više temperature oceana imaju i druge ozbiljne implikacije za ostatak planeta.

Voda se zagrijavanjem širi, a to znači da oceani zauzimaju sve više prostora jer zadržavaju više topline, što pridonosi porastu nivoi mora.

Zagrijani oceani utiču na promjene vremenskih obrazaca u svijetu i uvelike utječu na svjetske hidrološke cikluse, pridonose intenzivnijim sušama u nekim područjima, odnosno ekstremnijim oborinama u drugima.

Hidrološki ciklus je stalan proces kruženja, obnavljanja i prividnog gubljenja vode na našem planetu. Zemlja se smatra zatvorenim hidrološkim sistemom.

Topliji oceani predstavljaju svojevrsno ‘gorivo’ za tropske ciklone, povećavajući intenzitet uragana.

Protekla je godina bila rekordna i kada su posrijedi ekstremni vremenski uslovi u cijelome svijetu. Evropu su zahvatile dosad nezapamćene ljetne vrućine, Kina je doživjela rekordnu sušu, Sjedinjene Države su pogodili toplinski valovi, šumski požari, česte poplave i uragani.

Nedavno izvješće NOAA-e ukazuje na to da je Sjedinjene Države tokom 2022. pogodilo 18 klimatskih katastrofa, od kojih je svaka prouzročila štetu od milijardu dolara.

Takvi će se klimatski obrasci nastaviti kako se svijet bude zagrijavao, predviđaju klimatski modeli, a u međuvremenu će oceani nastaviti akumulirati sve više topline.

Sve dok ne dosegnemo neto nultu emisiju, takvo će se zagrijavanje nastaviti, a mi ćemo i dalje svjedočiti obaranju rekordnih temperatura u oceanima, kao što je to bilo ove godine, rekao je koautor studije Michael Mann, klimatolog sa Univerziteta Pennsylvania.

Pojačana svijest o klimatskim promjenama i razumijevanje onoga što se događa u oceanima temelj su za sve buduće akcije koje će trebati poduzeti u borbi protiv klimatskih promjena, zaključio je Mann.

Studija je objavljena u časopisu Advances in Atmospheric Sciences. (Zimo.hr)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , , ,