Bumbari, jedni od najvažnijih oprašivača u prirodi, trenutno su ugroženi jer njihov broj drastično opada.
Prema podacima novog istraživanja ovi insekti se mnogo rjeđe sreću nego ranije – u Sjevernoj Americi se dvostruko rjeđe viđaju u svim područjima u odnosu na 1974. godinu. Oni su specijalizirani za raznošenje peludi i oplodnju mnogih vrsta biljaka, među kojima su i poljoprivredna dobra, kao što su paradajz, borovnice i tikvice, piše National Geographic, a prenosi Index.hr.
Nekoliko nekada čestih vrsta bumbara nestalo je iz mnogih područja u kojima su se mogli vidjeti, pa su postali lokalno istrijebljeni na ovim mjestima.
Ko je krivac
U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Science, istraživači su koristili složeni proces kako bi utvrdili jesu li za opadanje broja bumbara krive klimatske promjene.
Naučnici su utvrdili da u područjima koja su postala toplija u posljednjih nekoliko godina ili u kojima su zabilježene ekstremne promjene temperature, rjeđe možemo vidjeti bumbare. U Evropi je njihov broj pao za 17 posto u odnosu na početak 20. stoljeća.
Prema pristupu ovih znanstvenika, “klimatski haos” je glavni krivac za opadanje broja bumbara.
“Ovaj pad povezan je s time što su vrste bile primorane trpiti temperature s kojima se ranije nisu susrele”, kaže vodeći naučnik studije Peter Soroye, student poslijediplomskih studija sa Univerziteta u Ottawi i ističe da nestanak bumbara u određenom području znači da su se ili preselili ili izumrli.
Odavno je poznato da bumbarima više odgovara hladnije vrijeme jer imaju sposobnost proizvesti toplinu tokom letenja, zbog čega su često jedan od prvih insekata koji vidimo u proljeće.
Posljednjih pet godina bile su najtoplije zabilježene u zadnjih 14 decenija. Zbog toga je moglo doći do pregrijavanja ovih insekata, što su laboratorijski eksperimenti ustanovili da se može dogoditi ili je na bumbare sve to indirektno uticalo kroz vegetaciju i cvijeće, zbog čega su dovedeni do izgladnjelosti.
Bumbari u većini slučajeva žive godinu dana, a njihove matice zimu najčešće provode u razbacanom lišću ili u zemlji gdje su također izložene temperaturnim promjenama i pojavama kao što su neočekivano rano topljenje leda i njegovo ponovno formiranje.
To što je broj bumbara opao ozbiljan je problem za životnu sredinu jer su njihove sposobnosti oprašivanja potrebne mnogim biljkama.
Ekonomski problem
Osim toga, tu je i ekonomski problem – prema nekim procjenama, pčele doprinose s više od 15 milijardi dolara ekonomiji SAD-a oprašujući poljoprivredna dobra.
Klimatske promjene nisu jedini faktor koji je uticao na smanjenje broja bumbara. Njih ugrožavaju i neonikotinoidi, pesticidi koji su veoma otrovni za sve vrste pčela, kao i uništavanje staništa pretvaranjem određenih divljih područja u obradive površine, širenje patogena i oslobađanje pčela koje nisu s tih prostora, a koje se donose u određena područja radi oprašivanja.
Kako studija ukazuje na to da ekstremne temperature ugrožavaju bumbare, izgradnjom parkova i sađenjem stabala, u čijim krošnjama bi se mogli sakriti od topline, mali je korak, ali bi bio od pomoći. Osim toga, privatni vrtovi s cvijećem koje sami ljudi uzgajaju, za njih su raj ako se ne koriste pesticidi kao što su neonikotinoidi. (Tuzlanski.ba)
