Prevencija takvih događaja stotinu je puta jeftinija od pandemija, no vlade se i dalje oslanjaju na borbu protiv posljedica umjesto uzroka.

Pandemije će postati sve češće, brze će se širiti, odnositi više života i znatnije naštetiti gospodarstvima od pandemije koronavirusa ako ljudi ne zaustave uništavanje staništa koje pridonosi tome da virusi skaču sa životinja na ljude, upozorilo je istraživanje objavljeno u četvrtak.

Zaključci istraživanja pokazuju da bolja zaštita tropskih šuma i drugih bogatih ekosistema pomaže u usporavanju klimatskih promjena i spašavanju životinjskih i biljnih vrsta, što samo po sebi sprječava nastanak budućih pandemija.

Pokazuje se da kad djelujemo protiv pandemija radimo nešto i za klimatske promjene i bioraznolikost, a to je dobra stvar, rekao je Peter Daszak, zoolog i voditelj istraživanja na kojem je radilo 22 međunarodnih stručnjaka.

Oni su zaključili da oko polovice od procijenjenih 1,7 miliona neotkrivenih virusa u prirodi može zaraziti ljude.

Aktivnosti poput ilegalne trgovine divljim životinjama, krivolova ili krčenja šuma za uzgoj monokultura stavljaju ljude u veću opasnost da na njih prijeđu patogeni iz prirode. Naučnici vjeruju kako je COVID-19 vjerovatno prešao sa šišmiša na čovjeka na tržnici u Kini.

Prevencija takvih događaja stotinu je puta jeftinija od pandemija, no vlade se i dalje oslanjaju na borbu protiv posljedica umjesto uzroka, kažu stručnjaci i pozivaju na veću međunarodnu saradnju na tom području.

Procjenjuje se da je pandemija COVID-19 do jula stajala između 8 i 16 biliona dolara.

Istraživanje je provela međuvladina platforma IPBES u kojoj učestvuje više od 130 država članica. (Zimo.hr)