Neil Armstrong je 1969. godine prvi stupio na Mjesečevo tlo. U konkurenciji za prvu ženu koja će učiniti taj poduhvat je 17 žena

Američka svemirska agencija (NASA) službeno je iznijela svoj plan težak 28 milijardi dolara za povratak astronauta na Mjesec do 2024. godine. Kao dio programa nazvanog Artemis (Artemida), NASA će poslati na Mjesec prvu astronautkinju. Astronauti će putovati u letjelici Orion koja će biti lansirana snažnom raketom nazvanom SLS (Space Launch System).

– Tih 28 milijardi dolara predstavlja troškove povezane za sljedeće četiri godine u programu Artemis za slijetanje na Mjesec. Finansiranje SLS-a, finansiranje Oriona, sustav za slijetanje i, naravno, svemirska odijela, sve je to dio programa Artemis – izjavio je prije nekoliko dana tokom govora u Kongresu Jim Bridenstine, čelni čovjek NASA-e.

U sklopu programa Apollo, na Mjesecu je, od 1969. do 1972. godine, boravilo 12 astronauta, no među njima nije bila nijedna žena jer u to doba NASA nije primala astronautkinje. Od 556 ljudi koji su boravili u svemiru, njih 65 bile su žene, uključujući 40 Amerikanki. No, sada je politička i društvena klima drukčija: NASA svakako želi poslati ženu na Mjesec.

– Imam kćerku. Jedanaest joj je godina i želio sam da na sebe gleda na isti način kako naši sadašnji astronauti, skupina sastavljena od ljudi brojnih različitosti, vide sebe, da i ona može otići na Mjesec. Šezdesetih godina mlade dame nisu imale priliku vidjeti se u toj ulozi. Danas to čine i mislim da je ovo vrlo uzbudljiva prilika – rekao je Bridenstine.

Ko je bila prva žena u svemiru?

Ruska kosmonautkinja Valentina Tereškova (83), lansirana je 16. juna 1963. godine u svemirskom brodu Vostok 6. Tokom svoje misije, koja je trajala dva dana, 22 sata i 50 minuta, Tereškova je 48 puta obletjela oko Zemlje. Njen let u svemir ušao je u legendu, ali je tek mnogo godina nakon njega priznala da joj skafander nije bio dobar i da je u svemiru povraćala, a pri slijetanju je upala u jezero. Valentina Tereškova poticala je iz skromne radničke porodice, a rasla je bez oca, koji je poginuo u Drugom svjetskom ratu.

Rano je morala napustiti školu i zaposliti se kao radnica u tekstilnoj industriji. No, u slobodno se vrijeme uspješno bavila padobranstvom te je Sovjetskom svemirskom centru u Moskvi poslala pismo da želi sudjelovati u svemirskom programu. Između 400 prijavljenih, izabrana je u program s još četiri djevojke, a nakon rigoroznih treninga upravo je Valentina Tereškova izabrana da bude prva žena u svemiru. Nekoliko mjeseci poslije udala se za kosmonauta Adrijana Nikolajeva, s kojim je dobila kćer Elenu. No, brak se, za koji se šuškalo da je dogovoren kao dio sovjetske propagande, raspao, a ona je sreću našla u drugom braku, s liječnikom Jurijem Šapošnikovim. Valentina Tereškova je poslije diplomirala i doktorirala te radila kao inženjerka u svemirskoj industriji. I danas je ruska heroina te velika poklonica predsjednika Vladimira Putina.

Ko je bila prva Amerikanka u svemiru?

Sally Ride (1951. – 2012.) poletjela je u svemir kao članica posade space shuttlea Challenger 18. juna1983. godine. Tada je kao 32-godišnjakinja bila ne samo prva Amerikanka nego i najmlađi NASA-in astronuat u svemiru. Kada se peteročlana posada Challengera nakon šest dana u svemiru sretno prizemljila, Sally Ride dočekana je kao američka heroina.

Sally Ride poticala je iz porodice kaliforijskih intelektualaca, a od ranog djetinjstva pokazivala je interes za matematiku i prirodne znanosti te tenis. Iako je slovila za jednu od najtalentovanijih mladih teniserki, odustala je sportske te je na Stafordu najprije 1973. godine diplomirala fiziku i englesku književnost (specijalnost joj je bio Shakespeare), a zatim 1978. godine doktorirala astrofiziku. Kada je nakon doktorata počela tražiti posao, vidjela je NASA-in oglas za astronautkinje.

Na kraju, među sedam žena kandidatkinja izabrana je kao prva američka astronautkinja za let space shuttlea Challenger. Ponovo je letjela u Challengeru 1984. godine tokom misije koja je trajala osam dana. Nakon povlačenja iz svemirskog programa Ride postala je profesorica i direktorica California Space Institutea u San Diegu, a 2001. je utemeljila vlastitu kompaniju pod nazivom Sally Ride Science. Pet godina bila je u braku s astronautom Stevenom Hawleyjem, no njezina životna ljubav bila je žena, Tam O'Shaughnessy, sveučilišna profesorica psihologije, s kojom je u vezi provela 27 godina.

Koji su kriteriji za izbor astronautkinje za Mjesec?

U julu 2019. godine Jim Bridenstine je u razgovoru za CNN istakao da će astronautkinja koja će hodati Mjesecom 2024. godine biti neko “ko je dokazan, neko ko je letio, neko ko je već bio na Međunarodnoj svemirskoj postaji“. Također je rekao da će to biti neko ko je već u korpusu astronautkinja. U vrijeme toga intervjua bilo je 12 aktivnih astronautkinja u NASA-i: Tracy Caldwell Dyson, Jeanette Epps, Christina Koch, Nicole Mann, Anne McClain, Megan McArthur, Jessica Meir, Kathlen Rubins, Shannon Walker, Stephanie Wilson i Sunita Williams. Početkom ove godine njima se pridružilo još pet kolegica koje su završile obuku: Kayla Baron, Zena Cardman, Jasmin Moghbell, Loral O'Hara i Jessica Watkins.

Ali, ostaje nejasno može li neka od novih astronautkinja ispuniti kriterije na vrijeme kako bi letjela tokom misije 2024. godine.

– Bilo bi bolje poslati nekoga ko je imao najmanje jedan let u svemir – smatra Ken Bowersox, visoki dužnosnik NASA-e.

– Ne bih imala ništa protiv početnice. Ali ima dovoljno astronautkinja koje su već letjele, koje znaju kako reagovati u svemiru – istaknula je umirovljena astronutkinja Eileen Collins (63). Ona je 2005. godine bila zapovjednica space shuttlea Discovery tokom dramtičnog leta kad je na letjelici tokom uzlijetanja otpao velik komad izolacijske pjene s vanjskog spremnika za gorivo. No, misija je, na sreću, protekla u redu.

Koje su astronautkinje moguće favoritkinje za let na Mjesec?

U medijima se dosad spekuliralo o tri astronautkinje koje su ranim 40-im godinama te su idealan spoj mladosti i iskustva: Anne McClain, Christina Koch i Jessica Meir.

Mediji među njima favoriziraju Christinu Koch (41) koju je magazin Time proglasio jednom od 100 najutjecajnijih osoba 2020. godine. Christina Koch diplomirala je elektrotehniku, a nekoliko godina je radila u američkim naučnim bazama na Grendlandu, Antarktici i Aljasci. U NASA-u je primljena 2013. godine, a 2015. godine završila je obuku za astronautkinju. U svemiru je ukupno provela 328 dana, što je čini rekorderkom među astronutkinjama. No, u historiju je ušla i kao sudionica prve ženske svemirske šetnje 18. oktobra prošle godine, u kojoj je društvo pravila Jessica Meir (43). Doktorica oceanografije Jessica Meir također je jedna od 100 najuticajnijih osoba u Timeovu izboru.

U NASA-u je primljena 2013. godine, a u svemiru je provela 204 dana. I Anne McClain (41) u NASA je od 2013. godine, a u svemiru je provela 203 dana. Inženjerka je zrakoplovstva, a u mladosti se bavila ragbijem. Anne McClain prošle se godine našla na meti optužbi svoje bivše supruge Summer Worden da je tokom boravka na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) neovlašteno ulazila u njen bankovni račun. No, u proljeće ove godine Anne McClain je oslobođena svih optužbi svoje bivše supruge. (Jutarnji.hr)